Prva radionica “Novinari u svijetu diskriminacije i anticiganizma” uspješno održana u Novom Sadu

Prva radionica koju organizuje Ekumenska humanitarna organizacija (EHO) na temu “Novinari u svijetu diskriminacije i anticiganizma ” održana je u Novom Sadu u prostorijama EHO-a.

Radionica se sprovodi u okviru projekta “Socijalna inkluzija za dostojanstven život Roma i drugih osjetljivih grupa u Srbiji 2023-2026”. Projekat je podržan od strane švicarske organizacije HEKS/EPER, a sprovodi Ekumenska humanitarna organizacija Novi Sad u partnerstvu sa 7 opština u Srbiji.

Na radionici je predviđeno da svaki romski novinar/redakcija povede jednog ili dvoje kolega neroma koji će učestvovati na ovoj radionici. Obrađivane su teme koje su, može se slobodno reći, od presudne važnosti za Romsko, ali i za društvo uopšte, prenisi Telegraf.rs.

Novinari su imali priliku da čuju izlagače koji su veoma cijenjeni u branši prava, politike, ali i medija. Prvog dana radionice okupljenima su se obratili Slađana Jovanović projektna koordinatorica EHO-a, Zoran Pavlović diplomirani pravnik, Igor Jovanović zamjenik predsjednika Skupštine grada Beograda, kao i Biljana Jovanović novinarka televizije Kopernikus.

Učesnici su, takođe, bile i romske redakcije RTS-a, RTV-a i televizije kopernikus, kao i redakcija Telegrafa i televizije Raška.

Drugog dana radionice govorio je Aleksandar Nedeljković novinar i urednik radija “Stara Čaršija” u Ćupriji.

Kordinatorica Slađana Jovanović poručila je da će pored teme diskriminacije biti obrađivani i obrazovanje kao i stanovanje, sve ono što su potrebe ljudi.

– Socijalna inkluzija Roma je proces koji želimo da podržimo. Mi smo trenutno u proceduri izbora gradova i opština u kojima će se sprovoditi sve aktivnosti i radionice, za sad znamo da će sigurno biti Niš i Raška – rekla je Slađana.

Na početku se obratio i zamjenik predsjednika Skupštine grada Beograda Igor Jovanović koji je izrazio zahvalnost zbog prilike da učestvuje na ovoj radionici i bude jedan od predavača.

– Još davno neke moje pametnije kolege političari rekle su da se snaga jednog društva ogleda u tome koliko zapravo u tom društvu i u toj zajednici imaju autoritet novinari i mislim da je to jedna veoma važna rečenica koja formira prije svega snagu i budući pravac djelovanja romskih medija i organizacija koja će djelovati na tom medijskom polju, kazao je Jovanović.

Istakao je da je ovaj događaj jedan od pokazatelja u kakvoj se situciji nalazi romska nacija, jer je upravo situacija u kojoj se nalaze romske redakcije i romski novinari ogledalo svih zbivanja u romskom društvu i kako je ono prihvaćeno od većinskog naroda.

– Treba da koračamo i osvajamo svoj medijski prostor i da se na jedan konkretan način bavimo problemima zajednice iz koje dolazimo i o kojoj pišemo i izvještavamo.  Moramo pokušati zajedničkim snagama da te predrasude i stereotipe koji važe o zajednici iz koje dolazimo suzbijemo, jedni bez drugih ne možemo i u tom pravcu moram da djelujemo u narednom periodu, kazao je.

Jovanović je poručio da treba osvjestiti narod i pričati o svemu onome što se šuti ili prenosi loše, treba im pokazati da i Romi mogu da budu edukovani i elokventni, da Romi nisu stereotip koji kruži o njima.

Zoran Pavlović, diplomirani pravnik i profesor na Univerzitetu, na ovoj radionici je imao jedno od možda najvažnijih predavanja, a to je pravni okvir u kojem se nalazi romska zajednica.

Ova tema je obuhvaćena svim pravnim problemima sa kojima su Romi suočeni, a koji se ne rješavaju dugi niz godina. Profesor je, takođe, naveo da je najvažnije da se usmjeri pažnja na lokalne samouprave, jer su Beograd i Novi Sad, ipak, uređeni, a problem su manje sredine i institucije u kojima ima manjak radne snage.

Nažalost, kao jedan od vječitih prepreka je i nezainteresovanost drugih, neromskih pripadnika sa kojima se susreću, kao i svakodnevna diskriminacija, zbog koje su Romi izgubili povjerenje i osjećaj pripadnosti. Zato je neophodno da se i njihova zajednica uključi i učestvuje u svemu, a to je moguće samo ako dobiju nešto što je konstantno i nešto što traje.

Jedna od Romkinja koja je zasigurno razbila sve stereotipe o ovoj zajednici je Biljana Jovanović iz Raške, koja je prošla trnovit put do svog uspjeha, ali najvažnije je da se ona izborila za sebe.

U borbu za budućnost Biljana kreće  još kao mala, nažalost jedna od najvećih prepreka bili su joj roditelji. Naime, iz porodice je samo Biljana obrazovana, njenog mlađeg brata majka je ispisala iz škole još u 4. razredu osnovne škole. Biljana je kroz druženje sa Srbima u Raškoj vidjela da može više i pokazala je veliku želju za školovanjem.

Biljana je podijelila jednu zanimljivu činjenicu – nju su u srednju školu upisale razredna i direktorica iz njene osnovne škole, a ne roditelji. Njima je bilo i previše tada što je ona završila i osam razreda, međutim Biljanina želja da uspije u životu bila je jača od svega. Ona je završila srednju mašinsku školu, a kasnije je upisala i fakultet.

Ova mlada i uspješna žena se oglušila se i o molbe oca da se ne zapošljava, te je krenula da radi na raškoj televiziji sa samo 17 godina. Radila je kao i pedagoški asistent u jednoj školi u Raškoj u kojoj je pomogla mnogoj djeci, a jedna djevojčica koja je imala tužnu životnu sudbinu poželjela je da jednoga dana bude baš kao i Biljana.

Biljanini roditelji danas su veoma ponosi na nju i najveća su joj podrška.

Branko Đurić novinar romske redakcije RTS-a je istakao koliko je zapravo ova radionica bila važna.

– Nažalost, ovo je jedna neiscrpna tema i svakidašnjica nas Roma, ljudi koji potiču iz romske manjinske grupe. Novinari imaju tu ulogu da ukazuju na ovaj ogroman problem koji tišti Rome, oduzima im prava na budućnost – rekao je Branko.

Istakao je da je vrlo visok nivo strukturne diskriminacije i da je ona inkorporirana u strukturu društva i države.

Također je kazao da je problem predrasuda i stereotipa problem većinskog stanovništva, ne Roma.

Zamjenik predsjednika Skupštine grada Beograda Igor Jovanović istakao je da je socijalnu inkluziju Roma u društvu u kome živimo nemoguće sprovesti bez medija.

– Bez obzira na to da li su mediji većinski ili manjinski i iz kog naroda ti novinari dolaze, važno je da imamo podršku medija i pozitivan pristup problemu socijalne inkluzije marginalizovanih grupa. Na tom problemu moramo da radimo sveobuhvatno i svakodnevno da bi se riješio i da posljedice tih problema, koje proizilaze iz diskriminacije i ciganizma, postanu nevidljive i umanjene.

(Newipe)