Danas je Đurđevdan, praznik ispunjen simbolikom

Romi danas slave Đurđevdan, jedan od svojih najznačajnijih praznika. Tom prilikom organizuju se druženja i dan se provodi na tradicionalni način u skladu sa starim običajima.

Đurđevdan je, inače, praznik koji simbolizira dolazak proljeća, to je praznik radosti i veselja, pa nije čudo što mnogi s nestrpljenjem očekuju ovaj dan.

U Bosni i Hercegovini praznik se obilježava uglavnom u porodičnoj atmosferi, u dvorištima kuća itd. No, u nekim gradovima ove godine bit će organizovane i javne manifestacije na trgu povodom Đurđevdana.

Kada je riječ o Sarajevu, poznato je da u onim naseljima u kojima živi veći broj Roma na ovaj dan bude naročito veselo cijeli dan.

Ovaj dan obično počinje urankom, odnosno ranim ustajanjem, umivanjem i kupanjem.

Običaj je da na taj dan najstariji član porodice ustaje u zoru, umije se napolju, uzima drenovinu i budi ostale članove laganim udaranjem kako bi bili “zdravi kao dren”. Nakon toga dan se nastavlja uz igru, pjesmu i bogatu trpezu.

Najrasprostranjeniji običaji koji se vežu za ovaj praznik su pletenje vijenaca od bilja i umivanje vodom u koju su bile potopljene ljekovite biljke, te kupanje u rijeci. Običaj je da vijenci od đurđevka i maslačka stoje na vratima sve do praznika naredne godine.

Đurđevdan u narodu predstavlja granicu između zime i ljeta. Iako ga slave i drugi narodi, ipak je njegov značaj neuporedivo veći za romsku kulturu.

Vjeruje se da će godina biti rodna ako je na Đurđevdan vedro, a ako pada kiša prvi ili drugi dan, ljeto će biti sušno. Pada li kiša na treći dan, ljeto će biti kišovito.

(Newipe)