Analiza udžbenika u Hrvatskoj: Nacionalne manjine prikazuju se negativno

Nacionalne manjine prikazuju se negativno u udžbenicima za osnovnu i srednju školu u prilično visokom postotku.

Najviše je takvih primjera vezano uz Mađare, oko 28 posto, zatim uz Talijane, 23 posto, dok su Srbi na trećem mjestu s oko 15 posto negativnih prikaza u udžbenicima. Mahom je riječ o negativnom prikazu nacionalnog kolektiviteta, pa se tako, na primjer, navodi kako su »Mađari izvršili mađarizaciju«, a »Talijani anektirali Istru«.

Pokazali su to rezultati istraživanja »Analiza predstavljanja nacionalnih manjina u udžbenicima i kurikularnim dokumentima Republike Hrvatske«, što ga je proveo tim na čelu s Dejanom Stjepanovićem iz Sveučilišta u Dundeeju u Ujedinjenom Kraljevstvu, a dio je realizacije aktivnosti Operativnih programa nacionalnih manjina za period 2021. – 2024.

Spomenute je formulacije autor istraživanja ocijenio nepoželjnim jer se time nacionalna manjina poistovjećuje s djelovanjem nacionalnih država, odnosno vlasti, kroz historijske etape. Trebalo bi ih, smatra, potpuno izbaciti iz udžbenika i zamijeniti drukčijim pristupom.

Riječ je o analizi vidljivosti nacionalnih manjina i predstave o njima u školskim udžbenicima te kvalitativnom kontekstu u kojem su predstavljene četiri nacionalne manjine: mađarska, talijanska, srpska i romska, u udžbenicima osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj. Analizirano je 115 udžbenika za hrvatski jezik, glazbenu kulturu, glazbenu umjetnost, likovnu kulturu, prirodu i društvo, povijest, geografiju, etiku i politiku i gospodarstvo. Pokazalo se da se u većini primjera nacionalne manjine prikazuju neutralno, vrlo rijetko pozitivno (manje od šest posto), a u značajnom se postotku, do 40-tak posto kod romske i srpske manjine, ne spominje nacionalni identitet.

Poseban zaključak odnosi se na srpsku nacionalnu manjinu koja je, ističe se, najzastupljenija u udžbenicima, ali je, kao i kod romske manjine, prisutna izražena etnička, odnosno socijalna distanca od većinskog naroda, a najveći je postotak nenavođenja nacionalnosti.

“Moguće je da se autori udžbenika svjesno odlučuju na nespominjanje nacionalnosti kao osjetljive teme, a dodatni faktor mogao bi biti nedavni konflikt između većinskog i manjinskog naroda”, zaključuje Stjepanović. U slučaju mađarske i talijanske manjine prisutniji je neutralni stav, dok u slučaju srpske manjine autori izbjegavaju navoditi nacionalni identitet, ističe autor.

Kod svih nacionalnih manjina žene su podzastupljene, kao što se rijetko navode i lokalni, regionalni ili drugi identiteti, ističe se u istraživanju.

Negativni stereotipi

“U dijelu javnosti nacionalne manjine predstavljaju se kroz negativne stereotipe i želi ih se prikazati kao društvenu prijetnju. Činjenica je, međutim, da su pripadnici tih istih manjina kroz historiju ulagali svoj talent, znanje, umijeće i ideje u razvoj ovog društva, a postižući najveće uspjehe isticali ime Hrvatske”, kazala je potpredsjednica Vlade Hrvatske, Anja Šimpraga. Cilj je, dodala je da se u budućoj reformi obrazovnih programa u njih uključe značajna imena pripadnika nacionalnih manjina u hrvatskoj historiji, kao i datumi i činjenice vezane za njihov doprinos.

(Newipe)