ŽIVOT NE STAJE NAKON POVORKE: LGBTQ osobe žive 365 dana u godini
Uprkos postignućima i promjenama koje su se desile tokom povorke, ne smijemo zaboraviti da LGBTQ osobe žive 365 dana u godini, suočavajući se sa diskriminacijom, nerazumijevanjem i nasiljem u različitim sferama života. Stoga je od suštinskog značaja da se o njihovim pravima, potrebama i izazovima razgovara kontinuirano i van okvira povorke
Autorica: Amra Ahmetović
Ovogodišnja BH Povorka Ponosa, koja je održana 24. juna ove godine, označila je važan iskorak ka većoj slobodi organizatora i učesnika. Mjere MUP-a Kantona Sarajevo su postale fleksibilnije, što je omogućilo da kretanje tokom povorke bude slobodnije nego ikad prije, govori za Newipe Lejla Huremović, članica Organizacionog odbora BH Povorke Ponosa.
–Hodali smo ulicama bez hermetičkog zatvaranja, a ulice su bile zatvorene samo dok je povorka prolazila. Ovo je veliki uspjeh za nas kao organizatore i za aktivizam LGBTQ zajednice u BiH. Dugujemo to svim onim godinama u kojima smo tražili da povorka bude inkluzivna i dostupna svima – rekla je Huremović.
Ipak, iako su postignuti značajni pomaci, ona napominje da ima još posla, te da za ovogišnje zahtjeve porebno određeno vrijeme. Ističe važnost Zakona o istospolnom partnerstvu koji je minimum da bi se uopšte pričalo o ravnopravnosti, kako kaže “istoplni partneri u BiH su realnost, a zakonski nisu zaštićeni“.
Kao ni trans osobe, kojima bi Zakon o rodnom identitetu omogućio prilagodbu spola uz adekvatnu podršku, što je za sada, u sivoj zoni.
Neporedno prije održavanja povorke i nakon nje primjetno je djelovanje kako medija, tako i institucija, ali borba članova LGBT zajednice traje čitavu godinu.
–Naša borba nije samo za dan povorke, već za svaki dan u godini. Institucije trebaju djelovati proaktivno u zaštiti od diskriminacije i nasilja. To treba biti sastavni dio akcionih planova za ljudska prava – ističe.
Iako postoji puno problema, Lejla kaže da postoji i promjena.
–Nova generacija je otvorenija i hrabrija u iskazivanju svoje autentičnosti. Ali društvo i institucije moraju pružiti podršku i razumijevanje kako bi LGBTQ osobe mogle živjeti sigurno i zaštićeno – govori nam.
Istaknula je važnost kontinuiranog napora u održavanju Povorke Ponosa, te da bi svaki izostanak unazadio postignute korake u poboljšanju prava LGBTQ osoba.
Govoreći o izazovima, naglašava nasilje koje LGBTQ osobe i dalje trpe, posebno u obiteljskom okruženju, gdje najčešće i počinje.
Kada govorimo o medijskim prezentacijama LGBT tema u prethodnom periodu, situacija je bila daleko manje afirmativna i senzibilisana nego danas govori nam novinarka Kristina Ljevak Bajramović:
–Nekada smo se mi, posvećeni_e ovim temama međusobno znali_e i mogli_e smo se smjestiti u manji automobile. Danas ipak ne znam lično sve novinare_ke koji pišu o LGBT temama.
Kako kaže, u prošlosti, medijska prezentacija LGBT tema često je bila oblikovana neprofesionalno i površno, neadekvatno odražavajući suštinske aspekte problema sa kojima se suočavaju LGBT osobe, a prenošenje vijesti o povorkama ponosa u regiji ili zemljama van nje, često je bilo praćeno ilustracijama koje su seksualizovale temu, umjesto da su se fokusirale na suštinske izazove i borbu za prava.
Govori da se uz napore Sarajevskog otvorenog centra, postojanje bosanskohercegovačke povorke i izuzetnog angažmana Organizacionog odbora Bh. povorke ponos, stvari mijenjaju.
U pogledu medija i informacija, i Lejla i Kristina ukazuju na nedostatak stalnih organizacija kao i interesovanja medija, koji su često usmjenerni ka površnim temama umjesto ka suštinskim pitanjima.
-Tema prava LGBTQ osoba se često izvještava površno, uglavnom u sklopu događaja kao što su festivali ili povorke. Važno je produbiti razgovor, istražiti suštinske probleme i potrebe ove zajednice, govori Lejla.
S obzirom na ukupnu medijsku sliku, govori Kristina, interesovanja, površnost, činjenicu da se na primjer na filmskom festivalu ne bavimo filmom nego haljinama koje su glumice odjenule, dobro je kako je bilo, a ne smijem ni pomisliti kako tek može da bude ako se sredstva za podršku neprofitnim medijima budu smanjivala.
Uprkos postignućima i promjenama koje su se desile tokom povorke, ne smijemo zaboraviti da LGBTQ osobe žive 365 dana u godini, suočavajući se sa diskriminacijom, nerazumijevanjem i nasiljem u različitim sferama života. Stoga je od suštinskog značaja da se o njihovim pravima, potrebama i izazovima razgovara kontinuirano i van okvira povorke.
(Newipe)
