Položaj Roma i EU put BiH: Najugroženija manjina u najnepovoljnijem položaju
Ono što detaljnijim iščitavanjem ovogodišnjeg izvještaja Europske komisije postaje vrlo jasno jeste da ukoliko BiH želi otvoriti pregovore o članstvu u EU, ali i postati punopravnom članicom EU, onda mora unaprijediti položaj romske zajednice
Autor: Adnan Ćerimagić
Nemogućnost kandidature za najviše funkcije onih državljana BiH koji ne žele da se izjasne kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda, i četrnaestogodišnje insistiranje EU da se ova nepravda ispravi, jedan je od najprepoznatljivijih vidova diskriminacije Roma u kontekstu EU puta BiH. Međutim, niti položaj Roma u BiH počinje i završava sa presudama Europskog suda za ljudska prava, niti je to jedino pitanje na koje je EU fokusirana u vezi položaja Roma u BiH.
Da je tako, najbolje je zaviriti u godišnji izvještaj Europske komisije o pripremljenosti BiH za članstvo u EU. Posljednji izvještaj objavljen je nedavno, 8. novembra 2023. godine, i ima 141 stranicu.
U okviru izvještaja, Europska komisija najprije ocjenjuje provođenje četrnaest ključnih prioriteta, čije ispunjenje je 2019. godine postavljeno kao uslov za otvaranje pregovora o članstvu BiH u EU.
BiH je do sada u potpunosti ispunila tek dva ključna prioriteta. Među dvanaest neispunjenih, pored onog o provođenju presuda Europskog suda za ljudska prava, je i ključni prioritet 13, u kome se od vlasti u BiH traži poboljšanje zaštite i inkluzije ranjivih grupa. Među ranjivim grupama je eksplicitno navedeno poboljšanje zaštite i inkluzije članova romske zajednice. Po pitanju njihove zaštite i inkluzije, ovogodišnji izvještaj ne navodi nijedan značajan pozitivan korak koji su vlasti u BiH napravile.
POGLAVLJA
Pored ocjene provođenja četrnaest prioriteta, Europska komisija u svom izvještaju ocjenjuje i nivo pripremljenosti za članstvo u EU u nizu područja, od funkcionisanja demokratskih institucija i javne uprave do ekonomskih kriterija. Dodatno, Europska komisija ocjenjuje i pripremljenost u 33 poglavlja, među kojim su, naprimjer, kvaliteta statistike, vladavina prava, javne nabavke, zaštite okoliša i obrazovanje i kultura.
Položaj Roma u BiH se detaljnije obrađuje u poglavlju 23: pravosuđe i osnovna prava. U njemu, Europska komisija navodi kako su među sedamnaest zakonom priznatih bosanskohercegovačkin manjina “Romi najugroženiji i u najnepovoljnijem položaju.“ Izvještaj zaključuje kako društvenu inkluziju romske zajednice sprečavaju “antiromski stereotipi i predrasude, i diskriminacija.“ Europska komisija je fokusirana na dvije grupe: žene i djecu. Prava Romkinja se “krše u slučajevima nasilja u porodici, ranih brakova, trgovine ljudima i radne eksploatacije djece.“ Zbog svega navedenog za Europsku komisiju “nedovoljna zaštita … Roma, nastavlja da bude izvor zabrinutosti.“
Izvještaj navodi i kako je država BiH u budžetu za 2023. godinu dodijelila 700,000 eura za provođenje Akcijskog plana za društvenu inkluziju Roma i Romkinja za period 2021–2025. godine. Europska komisija ukazuje do je ovo za 300,000 eura manje nego 2020. godine, te od vlasti u BiH traži da se trend smanjenja budžeta za provođenje ovog Akcijskog plana zaustavi. Komisija sugeriše uključivanje nižih nivoa vlasti u kofinanciranje. Europska komisija dodatno traži i da monitoring sprovođenja Akcijskog plana bude kontinuiran, te sprovođen od strane Odbora za Rome pri Vijeću ministara BiH.
LOŠI PROCENTI
Europska komisija je BiH zamjerila i činjenicu da nije napravljen napredak po pitanju razvoja metodologije prikupljanja podataka o, i politike legalizacije prakse neformalne ekonomije koja se tiče Roma. Izvještaj također navodi da je “diskriminacija pri zapošljavanju i dalje raširena, sa veoma visokim stopama nezaposlenosti.“ U izvještaju stoji i kako je istraživanje EU pokazalo kako je osam od deset pripadnika romske zajednice u BiH ili nezaposleno (40 procenata) ili neaktivno (42 procenta), te da vlasti u BiH pri izradi socijalne i politike zapošljavanja moraju uspješnije adresirati ove potrebe romske zajednice.
Komisija je posebo zabrinuta zbog činjenice da je tek četvrtina romske djece od tri do šest godina uključeno u predškolsko obrazovanje (u odnosu na 42 procenta ostatka populacije). Među romskom djecom, 69 procenata pohađa osnovno obrazovanje (u odnosu na 100 procenata kod ostatka populacije), 23 procenta srednjoškolsko obrazovanje (u odnosu na 85 procenata kod ostatka populacije). Izvještaj također upozorava da u školama “nema nastave ni o ni na romskom jeziku, a svijest o romskoj kulturi među ostatkom stanovništva je veoma ograničena.“
Po pitanju zdravstvene zaštite, izvještaj navodi kako jedna trećina Roma nema pristup zdravstvenoj zaštiti, među kojim su najpogođenija djeca van obrazovanja i stariji Romi. Te da se u izradi zdravstvenih politika posebna pažnja mora dati pristupu zdravstvenoj zaštiti ženskoj populaciji romske zajednice. Dodatno, izvještaj kritikuje činjenicu da niti jedan korak nije napravljen da se uklone administrativne barijere prilikom registracije djece, prije svega kroz ukidanje preduslova boravišta za registraciju novorođenih beba, za pristup zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju, kao i kroz izmjene procedura za priznavanje dokumenata djece rođene u inostranstvu.
POZITIVNI KORACI
Europska komisija navodi i četiri manja ali ipak pozitivna koraka u BiH. Kao prvi, da je do decembra 2022. godine, provedeno mapiranje i procjena potreba romske zajednice u BiH. Kao drugi, da je 15 lokalnih zajednica revidiralo svoje lokalne akcijske planove. Kao treći, da su stope upisa u obavezno obrazovanje porasle, uz napomenu da je broj onih koji su napustili školu i dalje veoma visok. Kao četvrti, da je izrađena mapa puta za okončanje apatridije.
Ono što detaljnijim iščitavanjem ovogodišnjeg izvještaja Europske komisije postaje vrlo jasno jeste da ukoliko BiH želi otvoriti pregovore o članstvu u EU, ali i postati punopravnom članicom EU, onda mora unaprijediti položaj romske zajednice. Pored provedbe presuda Europskog suda za ljudska prava, izvještaj navodi i čitav niz konkretnih financijskih, zakonodavnih i proceduralnih koraka koje vlasti u BiH trebaju napraviti.
DUBOKA KRIZA
Naravno, uspješnost EU politike u BiH, pa i rezultati po pitanju unapređenja pozicije romske zajednice, ovise od sposobnosti EU da potakne vlasti u BiH da ispunjavaju uslove EU. Jedan od osnovnih razloga zašto EU nema uspjeha u BiH je činjenica da se proces proširenja EU nalazi u dubokoj krizi, te da ni za zemlje koje su od BiH naprednije u procesu, naprimjer Crna Gora ili Sjeverna Makedonija, još uvijek se ne zna ni okvirno da li će i kada proces biti završen.
Dok taj proces ne bude konkretizovan, važno je napomenuti da Europska komisija i EU, osim redovnog izvještavanja o položaju romske zajednice u BiH, i postavljanja konkretnih zahtjeva prema vlastima u BiH, po pitanju unapređenja položaja romske zajednice, kroz svoje pretpristupne fondove je finacirala i nastavit će da financira projekte koji imaju za cilj poboljšanje zaštite i inkluzije članova romske zajednice.
(Newipe)
Adnan Ćerimagić je viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) iz Berlina, Njemačka. Završio je Pravni fakultet na Univerzitetu u Gracu, Austrija, i međunarodne odnose i diplomatiju EU na Europskom koledžu u Brižu, Belgija. Radio je na Univerzitetu u Gracu, u Sekretarijatu vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta, Misiji BiH pri EU u Briselu i Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Već deset godina analitičar je u think tanku Inicijativa za evropsku stabilnosti (ESI) gdje od 2017. radi u Berlinu. Inače je i član savjetodavnog odbora Međunarodnog instituta za mir iz Beča i Beogradskog centar za sigurnosnu politiku.
