U Historijskom muzeju BiH otvorena izložba povodom Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve holokausta

Udruženje žena Romkinja „Bolja budućnost“ grada Tuzla, u saradnji s Historijskim muzejom Bosne i Hercegovine, organiziralo je izložbu fotografija, u povodu obilježavanja  Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve holokausta.

Izložba pruža značajan uvid u historijske događaje i stradanja Roma i Romkinja tokom Drugog svjetskog rata, kao i njihovu važnu ulogu u očuvanju kulture i identiteta.

Posjetioci imaju priliku vidjeti rijetke fotografije koje oslikavaju život i patnje Roma i Romkinja u tom teškom periodu, ali i prikaze njihove snage, otpornosti i zajedništva.

Izložba je postavljena od 1. do 6. avgusta u Historijskim muzeju BiH, gdje je danas tim povodom održana i pres-konferencija.

Direktorica Historijskog muzeja BiH Elma Hašimbegović je kazala da ovaj muzej u svojim kolekcijama ima najznačajniju možda kolekciju koja se bavi Drugim svjetskim ratom, a ona obuhvata i ovaj dio koji se odnosi na holokaust, stradanje stanovništva sa ovih prostora.

Napomenula je da su se bavili stradanjem Roma u Drugom svjetskom ratu prije nekoliko godina, otvarajući izložbu i u Sarajevu i u Banjoj Luci na temu stradanja Roma.

– Mislim da je to naš zadatak i misija u svakodnevnom poslu – navela je Hašimbegović.  

Po njenim riječima, Romi su dosta često slabije zastupljeni, zbog nedostatka izvora, informacija, zbog nedostatka spiskova…

Direktorica Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“ iz Tuzle Indira Bajramović je kazala da je holokaust nad Romima u Drugom svjetskom ratu priznat tek 12. marta 1982. godine.

– Istorija još uvijek nije dala tačan podatak o tome koliko je Roma stradalo u Drugom svjetskom ratu. U Evropi je to, pretpostavlja se, od 250 hiljada do pola miliona ljudi. Nacistička Njemačka prednjačila je u ovim zločinima – kazala je Bajramović.

Navela je da su samo u koncentracionom logoru Auschwitz ubijene  destine hiljada Roma.

– U noći sa 2. na 3. avgust  1944. nacisti su ubili posljednju grupu od 2.897 Roma i Romkinja. Na taj datum obilježava se Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve holokausta – podsjetila je Bajramović.

Dodala je da je najveće stratište Roma u zemljama bivše Jugoslavije bio Jasenovac.

– U maju 1942. godini Romi s područja NDH deportovani su u ovaj koncentracioni logor, ali tačan broj stradalih nikada nije utvrđen, jer po dolasku u logor nisu bili evidentirani. Bili su identifikovani po broju vagona kojim su dopremljeni. Prema nekim procjenama, u Jasenovcu je ubijeno više od 16 hiljada Roma – kazala je Bajramović.

Zamjenika šefa Misije OSCE-a u BiH Thomas Busch je kazao da smo danas tu kako bismo odali počast stotinama hiljada Roma žrtava holokausta.

– Do otprilike pola miliona Roma ubili su nacisti i njihovi saradnici tokom Drugog svjetskog rata. Uz sve to, moramo reći da je na teritoriji Donje Gradine, u današnjoj Bosni i Hercegovini, brutalno ubijeno 40.000 Roma. Većina ubijenih žrtava bili su žene i djeca – naveo je Busch.

Istaknuo je da će masovna organiziranja ubijanja Roma tokom Drugog svjetskog rata zauvijek ostati dio holokausta i dio najmračnijeg trenutka u istoriji čovječanstva.

– Veoma nas zabrinjava i da se činjenice o genocidu nad Romima često zanemaruju i da im se ne pripisuje značaj koji zaslužuju. Dani kada obilježavamo sjećanje na ove žrtve imaju naročit značaj – kazao je Busch.

Dodao je da je ovaj događaj veoma važan za upoznavanje javnosti sa svim strahotama holokausta i sa žrtvama holokausta, uključujući i Rome iz BiH, ali i iz ostatka Evrope.

– Podsjećajući se na ove činjenice, time odajemo i poštovanje svim stradalim žrtvama i činimo sve što možemo da se takve stvari ne bi ponovile – naveo je Busch.

Po njegovim riječima, u OSCE-u su u potpunosti posvećeni i opredjeljeni za rad na unapređenju položaja Roma u ovoj zemlji, ali i širom regije.

– Radimo u područjima kao što su pristup stambenom zbrinjavanju, zdravstvenoj njezi, obrazovanju i zapošljavanju. Radimo sa mnogobrojnim institucijama vlasti i nevladinim organizacijama – kazao je Busch.

Pomoćnica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Saliha Đuderija je kazala da niz godina sarađuju sa Ženskom romskom mrežom i s Udruženjem „Bolja budućnost“, koji su vrlo hrabro, mnogo drugačije, mnogo direktnije, krenuli u jedan drugačiji pristup kulturi, historiji i tradiciji Roma.

Kaže kako se već godinama bore za to da u obrazovnom sistemu o kulturi, historiji, tradiciji Roma „imamo jedan drugačiji pristup koji bi osigurao da u obrazovnom sistemu sami Romi i Romkinje na neki način imaju mogućnost da uče i u školi o svojoj historiji i tradiciji“.

– To je za nas veoma važan cilj koji smo postavili kroz naš novi akcioni plan 2021-2025. – kazala je Đuderija.    

(Newipe)