IZBORI U BIH: Ostali će i dalje ostati građani drugog reda
Pregovori o izmjenama Izbornog zakona propali su ne zato što nije bilo moguće riješiti provedbu presude Sejdić-Finci i drugih, već upravo zato što nije postignut kompromis o rješavanju hrvatskih političkih zahtjeva. Pripadnici nacionalnih manjina stoga su ostali taoci sukoba političkih struja unutar konstitutivnih naroda
Piše: D.Mrkić
Naredni izbori u Bosni i Hercegovini trebali bi biti održani u oktobru ove godine. Na tim izborima, prema svemu sudeći, pripadnici nacionalnih manjina, odnosni svi oni koji ne pripadaju jednom od tri konstitutivna naroda, ponovo će biti diskriminisani.
Oni će praktično biti građani drugog reda jer neće imati mogućnost kandidovanja na pojedine funkcije. Prvenstveno, njima neće biti omogućeno da se kandiduju i budu birani u Predsjedništvo BiH i domove naroda. To je rezultat propalih pregovora koji su posljednjih mjeseci vođeni u BiH, a kulminirali su neuspjelim samitom u Neumu. Kroz te pregovore pokušavala se ukloniti višedecenijska diskriminacija takozvanih Ostalih građana BiH.
Razgovori su vođeni uz posredovanje i snažan pritisak međunarodnih zvaničnika, odnosno predstavnika SAD-a i Evropske unije.
Osim diskriminacije manjina, ključno pitanje u ovim pregovorima bio je i zahtjev hrvatskih stranaka za takozvanim legitimnim predstavljanjem. To je podrazumijevalo izmjene Izbornog zakona i Ustava BiH kako bi se osiguralo da hrvatski predstavnici u vlasti na federalnom i državnom nivou budu birani većinskim glasovima Hrvata. Nažalost, ovo pitanje dobrim dijelom pregovora bilo je u fokusu, čime su interesi manjina padali u drugi plan.
Koliko su zahtjevi hrvatskih stranaka opravdani u ovom trenutku nećemo problematizirati, ali treba istaknuti da nijednom presudom nije definisana povreda prava hrvatskog naroda. Riječ je dakle o političkim interesima.
S druge strane, povreda prava Ostalih jasno je definisana i utvrđena nekolicinom presuda Evropskog suda za ljudska prava, čime su odredbe Ustava i Izbornog zakona BiH jasno definisane kao diskriminatorne i protivne međunarodnom pravu i praksi. Stoga je ispravljanje tih odredbi trebalo biti prioritet, ali se to nažalost nije desilo.
Pregovori o izmjenama Izbornog zakona propali su ne zato što nije bilo moguće riješiti provedbu presude Sejdić-Finci i drugih, već upravo zato što nije postignut kompromis o rješavanju hrvatskih političkih zahtjeva. Pripadnici nacionalnih manjina stoga su ostali taoci sukoba političkih struja unutar konstitutivnih naroda.
Prema izjavama koje su posljednjih dana davali političari, pregovori će prema svemu sudeći biti nastavljeni tek 2025. odnosno godinu pred naredne opće izbore.
BiH tako ostaje jedna od rijetkih zemalja na svijetu u kojoj svi građani i dalje nemaju ista prava i koja krši presude Evropskog suda za ljudska prava.
Pojasnimo da je ključni problem u tome što se u Predsjedništvu BiH i domove naroda BiH i Federacije BiH, prema Ustavu i Izbornom zakonu, biraju isključivo predstavnici tri konstitutivna naroda. Ovi akti ne ostavljaju mogućnost nikome ko nije pripadnik jednog od ova tri naroda čak ni da se kandiduje a kamoli da bude izabran u ove važne organe.
(Newipe)
