Istraživanje u Hrvatskoj: Raste broj predrasuda prema Romima
Nešto više od četvrtine ispitanih tvrdi da bi Romi, ako bi radili u uslužnim djelatnostima, djelovali odbijajuće na klijente, a gotovo četvrtina ispitanika odbila bi zaposliti Rome u svojoj privatnoj firmi kada bi je imali.
U Hrvatskoj je provedeno istraživanje o tome šta misle hrvatski građani o diskriminaciji, te koje su najveće predrasude i stereotipi.
Istraživanje je proveo IPSOS na uzorku od 1000 punoljetnih građana, za Ured pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter.
U poređenju s posljednjim istraživanjem prije 6 godina, raste broj predrasuda prema Romima.
Dakle, prema ovoj grupi predrasude u Hrvatskoj su najizraženije te i dalje jačaju. Više od polovine ispitanika, njih 55 posto, smatra da većina Roma živi od socijalne pomoći i ne žele raditi, što je 7 posto više nego u istraživanju iz 2016. Nešto više od četvrtine ispitanih tvrdi da bi Romi, ako bi radili u uslužnim djelatnostima, djelovali odbijajuće na klijente, a gotovo četvrtina ispitanika odbila bi zaposliti Rome u svojoj privatnoj firmi kada bi je imali.
Raste i broj onih koji misle da “žene i muškarci nisu jednaki po prirodi pa ne mogu imati niti jednaku društvenu ulogu”, a takvih je 24 posto.
Nešto manje od petine građana i dalje ne bi željelo da im dijete stupi u brak s osobom druge vjere, nacionalnosti ili boje kože.
S druge strane, smanjuje se broj onih koji smatraju da ne bi bilo dobro zapošljavati azilante. To misli 22 posto ispitanika. Nadalje, manje je i onih koji bi se osjećali izrazito neugodno da saznaju kako im je neko od kolega ili komšija homoseksualac. Sada ih je 13 posto.
Iz ovog istraživanja također saznajemo da gotovo svaka peta osoba misli kako je diskriminacija najveći problem u društvu, njih 18 posto, što je više nego prije 6 godina.
Najviše, njih 53 posto smatra da je diskriminacija najčešća u području rada i zapošljavanja, 32 posto ističe pravosuđe.
Kao najčešći razlog za diskriminaciju ispitanici navode nacionalnu pripadnost (38% ispitanih), zatim političko uvjerenje (29%) vjersku pripadnost (27%), spolnu orijentaciju (27%), a četvrtina ih smatra da je najčešći razlog diskriminacije socijalno porijeklo i imovinsko stanje.
Na pitanje tko u Hrvatskoj najčešće diskriminira najviše ispitanih, čak 31,9 posto, tvrdi da to čine pojedinci, 23,6 posto da to čine državne i regionalne institucije, a 14,6 posto privatni poslodavci.
(Newipe)
