Politička borba nije dala rezultat, da li je sve bila šarena laža

Piše: D.M.

Nakon što su nedavno održani Opći izbori u Bosni i Hercegovini, u toku su pregovori u formiranju izvršne vlasti. Pri formiranju vlasti uzet će se u obzir izmjene Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Visoki predstavnik Christian Schmidt.

Nažalost, ove izmjene nisu išle u pravcu uklanjanja diskriminacije prema nacionalnim manjinama, a naročito onoj najbrojnijoj – Romima. Stoga će oni i dalje biti bez autentičnih predstavnika u nekim od najvažnijih tijela.

Također, pitanja koja su od ključne važnosti za nacionalne manjine nisu među temama oko kojih pregovaraju stranke tokom pravljenja koalicionih dogovora i planova za djelovanje u narednom četverogodišnjem periodu.

Osim toga, stranke u svojim programima ne nude nikakav razrađen program za unapređenje položaja Roma. Bez kvalitetnih predstavnika, prisustva u ključnim institucijama i interesa političkih stranaka, teško je očekivati značajnije poboljšanje položaja Roma u BiH u narednom periodu.

To je malo razočaravajuće, naročito jer se ranije ove godine činilo da dolazi do pozitivnih pomaka na političkoj sceni za koje se očekivalo da će voditi i kvalitetnim rješenjima za probleme manjina. U toku pregovora o izmjenama Izbornog zakona očekivalo se da će konačno biti izmijenjene diskriminatorne odredbe prema kojima se Romi ne mogu kandidovati za člana Predsjedništva BiH i državni Dom naroda, čime bi bila ispoštovana presuda „Sejdić-Finci“.

I sam Sejdić se uključio u političku borbu, pristupio jednoj od najjačih političkih stranaka SDP-u, i bio kandidat za državni parlament. Činilo se da je time i interes SDP-a za pitanja nacionalnih manjina porastao.

Međutim, Sejdić nije dobio dovoljno glasova i nije izabran u Parlament BiH. Zakon nije izmijenjen prema interesu manjina, a pitanja nacionalne diskriminacije prestala su biti u fokusu interesa. Trenutno nema nikakvih naznaka da će se bilo šta popraviti. Pozitivni pomak koji je postojao je izgubljen, i postavlja se pitanje da li je uopšte bio iskren.

Sejdićev neulazak u Parlament BiH se ne može pripisati kao krivica njemu ni SDP-u. Borba za prava bilo kojeg naroda ili grupe ne smije biti personalizovana i svedena na bilo kojeg pojedinca. Ona mora biti zasnovana na programima koji će biti uneseni u planove djelovanja stranaka i institucija. Tada neće biti bitno da li je bilo koji pojedinac ušao u Parlamente i Skupštine, niti će biti toliko važno koje će stranke formirati koalicije i činiti izvršnu vlast.

Institucionalno djelovanje na rješavanju ovih problema u BiH mnogo je važnije od politikantskih izjava i obećanja bilo koje stranke i pojedinca. Dakle, sve stranke bi morale predočiti javnosti jasne planove o tome kako namjeravaju popraviti položaj Roma kao najbrojnije nacionalne manjine, kako bi ti planovi odmah po formiranju vlasti bili pretočeni u konkretne zakone i odluke.

Nažalost, u ovom trenutku ne postoji stranka koja se ozbiljno bavi ovim pitanjem.

(Newipe)