Kolumne

Nastavak sage oko Izbornog zakona, prava diskriminisanih ponovo u sjeni političkih interesa

Važno je naglasiti da su se razgovori i lobiranje u vezi s Izbornim zakonom odmaknule od svoje prvotne svrhe, a to je da se riješi diskriminacija znatnog broja građana BiH, koja je dokazana i presudama Evropskog suda za ljudska prava.

Piše: D.Mrkić

Posljednjih dana ponovo je aktualizirana priča oko izmjene Izbornog zakona u BiH, nakon što se u cijelu priču uključila i Ambasada Izraela.

Izraelci su podržali verziju izmjena Izbornog zakona koju predlaže HDZ, a kojom bi se, kako ističu građanske stranke, cementirale nacionalne podjele u BiH.

Razlozi zbog kojih se Izrael uključio u ovu priču ni dalje nisu do kraja jasni, ali je jasno da je na to utjecalo lobiranje Dragana Čovića, ali i Milorada Dodika. Sve to nije bezazleno, ako se zna koliko je moćan izraelski, odnosno jevrejski lobi u cijelom svijetu.

Osim toga, to dolazi nakon što je Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt iskazao namjeru da nametne izmjene Izbornog zakona, koje bi išle upravo u tom pravcu. Iako je Schmidt pod pritiskom javnosti odustao od svoje namjere, pitanje je vremena kada će ona biti ponovo aktuelizirana.

U svemu tome važno je naglasiti da su se razgovori i lobiranje u vezi s Izbornim zakonom odmaknule od svoje prvotne svrhe, a to je da se riješi diskriminacija znatnog broja građana BiH, koja je dokazana i presudama Evropskog suda za ljudska prava.

Presude koje dokazuju diskriminaciju građana, između ostalih i pripadnika nacionalnih manjina, morale bi biti u fokusu razgovora političkih aktera. Upravo nepoštivanje ovih presuda i produžavanje diskriminacije vlastitih građana ih udaljava od modernih demokratskih evropskih društava. S druge strane, rješavanje pitanja takozvane legitimne zastupljenosti hrvatskog naroda koje je postalo dominantna tema kada je riječ o Izbornom zakonu nije presuđeno nijednom presudom Evropskog suda za ljudska prava.

Ovdje se očito dakle ne radi o pravu niti želji za otklanjanjem dokazane i presuđene diskriminacije, već ispunjavanju političkih želja pojedinih stranaka i njenih lidera. Politika je opet pobijedila pravo.

Interesantna je činjenica da se Izrael uključio u lobiranje za rješavanje hrvatskog političkog pitanja na način na koji nikada nije reagovao kada je riječ o pitanju ispravljanje diskriminacije prema nacionalnim manjinama u BiH, uključujući i jevrejsku.

Među diskriminisanim manjinama najbrojniji su Romi, koje stoga ova diskriminacija najviše i pogađa. No Romi i druge manjine nemaju politički kapacitet kako bi izlobirali snažniju podršku domaćih i stranih aktera za rješavanje svog pitanja.

(Newipe)

Srodni artikli

Back to top button