U Zagrebu otkriven spomenik žrtvama Holokausta i ustaškog režima

D.M.

U Zagrebu je sinoć svečano otkriven Spomenik žrtvama Holokausta i ustaškog režima, koji se nalazi u Branimirovoj ulici, pored Glavne željezničke stanice, odakle je u avgustu 1942. oko 800 zagrebačkih Jevreja deportovano u nacistički logor Auschwitz.

Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević izrazio je duboko poštovanje prema desetinama hijada Srba, Roma, Jevreja, ali i Hrvata antifašista i svih drugih koji su mučki ubijeni i progonjeni od strane nacističkog i ustaškog režima.

Dodao je i kako bi volio da ovaj spomenik pomogne da se hrvatsko društvo, koje se u jednom dijelu i dalje nije pomirilo s neželjenom prošlošću, suoči s tamnim epizodama svoje historije.

„To nisu brojevi, to su ljudi – poput mene i vas, to su ljudske sudbine, ljudi koji su imali porodice, ljudi koji su mučki ubijeni od strane nacističkog i ustaškog režima“, rekao je Tomašević koji je zajedno s preživjelim logorašem iz Auschwitza, Olegom Mandićem, otkrio spomenik povodom Dana stradanja i junaštva jevrejskog naroda, Jom Hašoa.

Kako je kazao Mandić, ovom prilikom okupili su se ljudi različitih godina i svjetonazora, ali svi su složni u nadi i nastojanju da se historija ne ponovi.

Otkrivanju spomenika prisustvovali su predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, predstavnici sabora, nacionalnih manjina, diplomatskog kora, civilnog društva i vjerskih zajednica, kao i bivši predsjednici Stjepan Mesić, Ivo Josipović i Kolinda Grabar-Kitarović.

Spomenik visok 12 metara, rad Dalibora Stošića i Krešimira Rogine, koštao je oko 1,45 miliona eura. Koncipiran je kao zid simbolično napravljen od kofera oduzetih žrtvama progona prije njihove deportacije u logore smrti.

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović u izjavi novinarima izrazio je zadovoljstvo što je spomenik konačno otkriven, a “natpis uz njega pristojan”.

„Onaj ranije je bio nepristojan, eskapistički. Ako ćemo imati ovakav spomenik, onda treba i pisati što ide uz njega. Ljudi su bili žrtve nacista, Gestapoa, SS-ovaca i ustaškog režima“, rekao je Milanović.

Inače, radovi na spomeniku započeli su u decembru 2020., te je više od godinu dana stajao dovršen, ali ne i otkriven, zbog nemogućnosti dogovora o natpisu.

Predstavnici jevrejske zajednice tražili su da to ne bude spomenik samo holokaustu, već svim žrtvama ustaškog terora ili žrtvama NDH.

Nakon višemjesečnih usaglašavanja, dogovor je ipak postignut – uz spomenik je natpis na hrvatskom, hebrejskom i engleskom jeziku. “U spomen žrtvama Holokausta i ustaškog režima”, a dodano je podsjećanje kako je u avgustu 1942., s mjesta na kojem je spomenik sagrađen, oko 800 zagrebačkih Jevreja deportirano u Auschwitz.

(Newipe)