Newipe Romanes

O than kaj bešen “averikane” ande BiH: Maripe pala čačipa sar o drom pala džuvdipe

Feri so, koring Ustavo BiH, khonik lendar našti te aven kandidatura pala dženo ande Predsjedništvo BiH vi našti te aven delegatura ando Themengo ćher ando Themesko parlamento.  Goja situacija ćerel Ustavo BiH diskriminatorno, thaj gova si jekh kataro but barijerura pala normalno sakodjivesko džuvdipe sar vi vorba e xoljardipesko savenca maladen majbutivarnes

Koring paluno themesko popiso ande Bosna thaj Hercegovina andari 2013. brš, godola save dije vorba kaj si “ostali / averikane” si majcirra kataro trin procento. Ando gova procento peren vi e perutne 17 nacionalne minoritetura thaj aver etnikake grupura. Feri so, koring Ustavo BiH, khonik lendar našti te aven kandidatura pala dženo ande Predsjedništvo BiH vi našti te aven delegatura ando Themengo ćher ando Themesko parlamento.  Goja situacija ćerel Ustavo BiH diskriminatorno, thaj gova si jekh kataro but barijerura pala normalno sakodjivesko džuvdipe sar vi vorba e xoljardipesko savenca maladen majbutivarnes.   

Mirjana Ćuskić, e projektikani menadžerica ande Helsinško odboro pala manušikane čačipa del vorba kaj o proceso pala demokratizacija e bh. amalipesko durder ačhel ande jekh than.   

,,Amalikano-politikako lačhardipe ande gova phuv ćerel pe lačhipe pala bijekhethane opozitnikane stranke thaj lengi politika, pala etnikako thaj religijsko uladipe, vi pala but disfunkcionalnikane reforme, vi pala specifične forme e ćićidipengo pe medija.  Najisindo, angla sa, pala e džungalimata savi si ćerdi krzo politikako zuralipe pala kontrola prdal pe krisipe vi krzo bivorbako javno mnijenje, vareke bare save indjarel javne funkcije vi gova save si pe baro than ćerde pala pes baro zoralipe.  Sa gova so si mothodino ćerel bilačho than pala gola forutne save ande Bosna thaj Hercegovina den vorba kaj si “ostali / averikane”, thaj pe but droma von naj len čačipa save si garancija ande maškarthemutne konvencije pe save BiH si-la udžilipe”, vaćarel Ćuskić.

Mirjana Ćuskić

Ustavo BiH sar diskriminacijako astardino than – bijandipe

Jekh majbaro dokumento pala “averikane / ostale” si Evropaki Turvinjipeski Frameski / Okvirna konvencija pala nacionalnikano minoriteturengo arakhipe savi si jekh kotor ando Ustavo BiH. Koring goja konvencija dženura si “udžile te den nacionalne minoriteturenge dženura jekhajekhipe prdal pe krisipe thaj pale gasavo krisipesko arakhipe” (člano 4.). Pale, gova ćeripe e članesko si but pharo andar, sar phenel Ćuskić, kontrola savi ćeren trin dominantnikane etnikake grupura.

,,Nane konstruktivno dijalogo savo pala mothodipeske dženura maškare “ostali / averikane” del šajipe pala pale gasavo andripe ande amalikane thaj politikake procesura thaj odolese šaj te vaćaras kaj sajekheske krisa na muken o than pala “averikane.” 

Kate si pindžardi numaj formalni promocija bizo objektivnikane thaj čače modelura e participijako savo ka anel majcirra diskriminacija pala “ostali/ averikane” ande BiH”, mothovel Ćuskić.

Rroma, sar jekh e mothodipeske dženendar maškare “ostali / averikane”, nakhaven bari diskriminacija ando amalipeste. Asmir Husić andari Asocijacija mladih Roma “AKSIOM” phenel kaj situacija na paruvel kana dikhas relacija e amalipestar koring Rromende, thaj vov del vorba kataro but programura save ćeren bući pala e Rromengi integracija sar pozitivne egzamplura.    

,,Diskriminacija, sar vi fundesko manušikano čačipengo phagaripe ande Rromengo konteksto si kate ande saki džuvdipeske sfera.  Katari medijaki slika savi tradel amen džiko zaposlenje thaj pe agoreste džiko edukacija. Diskriminacija si durder majzurali ando momento kana Rroma zumaven te astaren jekh piro čačipe savo trubuja te avel zagarantimo koring Ustavo thaj koring Zakonura kataro socijalno arakhipe.  Diskriminacija si, pe bibaxtalipe, kate ande ustanove thaj institucije thaj voj si buhljardi ande sasti BiH”, mothovel Husić.

Asmir Husić

Koring Husićese, Rroma sar nacionalno minoriteto si andre ando sistemo numaj kana ćhinaven pes problemura, gasave problemengo save si numaj pala Rromen jal pala aver marginalizirikane grupura. 

,,Kate ćerel pes numaj kataro andripe pala takozvane Rromenge mothodipeske manuša, jal direktorura jal aver akterura save si andre ande NVO sektorosko bući pala butedžutenge akcionikane planura, rotale hastalura thaj aver sar gova.  Andegova, vi ande gova segmento si but problemura, a gova si odolese so but kataro lendar, kataro mothodipeske manuša andari NVO sektoro džiko mothodipeske manuša katari institucija pala problemengo ćhinavipe phiraven koring pretpostavke, a na koring  aktuelnikane amalipeske trubujipende”, vaćarel Husić savo sar o sevepo pala gova del egzamplo biresli bući e rromane amalipensa. 

Sar jekh kataro butedženutnege egzamplura pala bućako rodipe diskriminacija vov del vorba kataro Brčko distrikt kaj, sar vov del vorba, bućako rodipe thaj dipe ćeren koring nacionalnikano putardo ando procento 3 (Bošnjakura), 3 (Srbura) thaj 2 (Hrvatura). Odolese kate ačhel numaj jekh jal ni jekh than pala nacinalnikane minoritetura. ,,Pe gova thaneste maladilas čačo problemo savo si mujdipe – izjašnjavanje kaj but aver manuša peraven maškare minoritetura. Odolese pala minoritetengi pozicija  šaj te andrel vareko kon ćerel pes sar rromano jal aver minoritetenikano dženo. Von ćeren gova numaj pala perspektiva pala bućako than thaj gasave den vorba kaj peraven ande nacionalno minoriteturengo amalipe.”

Forutne e trinto rindesko

Sociologo Esad Bajtal jekh si lendar savo del vorba pe forutnengo popiso kaj si “ostali / averikane”. Goja decizija anel džiko situacija kaj vov ačhilo, sar vov phenel, bizo poćinipe kataro marto 1993. brš.

,,Amen  Bosanci thaj Hercegovci, amen sam forutne, na dujto rindo forutne deso – trinto rindo forutne.  Bizo b-h-s „pečato / tato“ kate sam Khonik thaj Khanči. Von save mangle, si len ambicija thaj kadiripe te vareso čačo ćeren jal te džan ande kandidatura pala vareso, von naj len pala gova čačipe, von naj len krisipe vi naj len amalipesko šajipe.  Uzo logika etno-legislative sar “averikane” amen sam ačhade avri b-h-s etno-putardo savo del krisipe pala sa”, del mothovipe.

Esad Bajtal (Foto: Screenshot N1)

Sar phenel, pala len ando Ustavo BiH nane o than.  ,,Dživisaras o vakto kaj si sa bizo orijentacija. Andothan kaj  o Forutno trubuj te avel aktivno elemento pala rodindi amalipeski demokratizacija pe dromeste kaj trubuj te dživisaren amalipeske insanura, vov ćerel pes e etno-politikake logikasa. E govenca ćerel lačho politikako funkcionalnipe thaj apologetikani ćerel instrumentalizacija: kataro b-h-s javnost na rodel pes te ćerel kritika deso te  a priori aklamativnikano ačhel uzo  idejno tempirane bičhalimata vi prakse e gasavendar save si aktuelne etno-politikane majvuče – e themesko „legitimne“ vi „autentične“ manuša. Von pe gova but zuralo, korovano thaj bidemokratikano, šaj te phenas, totalitarno insistirinen,” ićarel Bajtal.

Sanjin andaro Sarajevo si jekh e “ostali / averikane” manušendar thaj del bibaxtalipe pala o drom pe savo leski grupa si istardi ando gova amalipe.  

,,Haćarav te i phuv BiH del mujal amen save mothoven kaj si Bosanci vi Hercegovci thaj te ćeren amenca sar koring e forutnende save si trinto rindo manuša bizo te dikhen so mrni sasti familija but kuštika dživisarel thaj ćerel bući ande gova phuv.”

Foto: Newipe

Phenel, kaj lengi situacija na del upre ando lačhipe kataro Dejtonski mirovni sporazum, thaj baro bandjipe malavel ande etnonacionalistike politike save si len o resipe te thagaren e but manušenca.  

Eda andaro Livno perel maškare “ostali / averikane” odolese so si i čhej andaro multietnikako abijav.  Sar phenel, voj godjaverel kaj alosarda lohko drom, numaj voj maladili but barijera. 

,,Šaj te phenav kaj xasardem bući but droma odolese so na ćerdem etnikako uladipe, numaj gova našti te dav sar vizuelno mothodipe.   Ande papire kaj von romasaren pe savo drom thaj sar gova  bući ćerdem ačhilo kaj našti te pherdav uslovura thaj von ćeren ćhinavipe pala aver kandidato, a gova kandidato avilo, sar te phenav sar sajekh, dženo andaro jekh kataro trin etnikake grupura thaj dženo andari jekh majbari stranka ande phuv”, phenel.

Nevladine organizacije thaj aktivisto/ke ando maripe opro diskriminacija  

Nevladine organizacije thaj aktivistura, sar Ćuskić del muj, ande sakodjiveski bući pe but droma ćeren bući pala lačheder situacija pala “averikane / ostali”. ,,But droma aktivistura vi nevladine organizacije si len opstrukcije ande piri bući, so ćerel pharipe ando proceso pala lačhi vorba pala lačheder than e “ostali / averikane.”  Gova drom si but pharo ando sistemo kaj si dominantno politikako liderengo zuralipe ando maripe pala pes thaj pala jekhmanušno, personalno intereso.”

Pe aver rigate, Husić godjaverel te si pala paruvipe majbaro te  – jekhisaren pe.  

,,Jekhorro drom pala maripe  pala Rromenge čačipa si jekhethane aven thaj te ašunen e rromano amalipesko krlo.   Pretpostavkura na trbuj te aven amare phiravne. Amare amalipa trubuj te jekhisaren pes vi amare liderura thaj pala gova trubuj te ćeren jekh thaj apsolutno jekh reslipe. Gova reslipe si te lačharen Rromenge džuvdipeske uslovura  ande amari phuv. Dur sem kataro reslipe thaj lačhipe džiko amare čhavorre daraven pes e vorbenca „Beš mirno ka indjaren tut Ciganka.“ Gova ka avel amen jekh dikhavno kaj trubuj but te ćeren pala pučipe thaj phagaripe e stereotipura vi predrasuda”, agorisarel Husić.

Protest u organizaciji Asocijacije mladih Roma “Aksiom” ispred Ambasade Republike Češke u Sarajevu. (2021.)

A džiko paruvipe pala Ustavo BiH thaj lačheder džuvdipe pala “ostali” si lungo drom. ,,Pala paruvipesko proceso pala Ustavo BiH majbut mothoven maškarthemesko amalipe vi organizacije pala civilno amalipe. Te bi resle konkretne paruvipa mora te avel politikaki  vodji vi  konsenzuso maškare sa mothodipeske manušenge, maškaro sasto narodo ande BiH, savo ando gova vakto na dikhen”, agorisarel Ćuskić.

(Tekst sa bosanskog na romski jezik prevela Dr. Hedina Tahirović-Sijerčić)

Srodni artikli

Back to top button