Vijeće Evrope objavilo novi izvještaj o poštovanju prava Roma

Prioremila: D. Mrkić

Odjel Vijeća Evrope za izvršenje presuda Evropskog suda za ljudska prava, objavio je novi tematski izvještaj o predmetima koji se odnose na Rome i Putnike (Travellers). Dokument sažima mjere devet država članica a tiču se zaštite i daljnjeg jačanja prava osoba iz ove populacije kao odgovor na 17 različitih presuda Evropskog suda za ljudska prava.

Pokriva razne teme uključujući prisilnu sterilizaciju Romkinja, zaštitu od zločina iz mržnje, stambena prava i pravo na obrazovanje Roma i Putnika. Ovo je dvanaesti u nizu tematskih informativnih listova o promjenama nacionalnog zakona, politike i prakse u cijeloj Evropi vezano uz provedbu presuda Suda.

Kako se ističe u izvještaju, Romi i Putnici u Evropi suočavaju se s raširenim anticiganizmom, što podrazumijeva raširenu diskriminaciju. Evropski sud je istaknuo da su Romi kao rezultat svoje historije postali posebna vrsta ugrožene i ranjive manjine, te stoga trebaju posebnu zaštitu.

Napominje se da ranjiv položaj Roma znači da se posebna pažnja treba posvetiti njihovim potrebama i njihovom drugačijem načinu života, kako u relevantnom regulatornom okviru tako i u postizanju odluke u posebnim slučajevima.

Sud je također primijetio da bi se moglo reći da je došlo do međunarodnog konsenzusa među državama članicama Vijeća Evrope koji priznaje posebne potrebe manjina i obavezu zaštite njihove sigurnosti, identiteta i načina života, ne samo u svrhu zaštite interesa samih manjina, već i radi očuvanja kulturne raznolikosti koja je vrijedna za cijelu zajednicu.

Ovaj informativni list pruža primjere općih i pojedinačnih mjera o kojima su države članice izvijestile u kontekstu izvršenja presuda Evropskog suda, a posebno se odnose na: pristup pravdi, pravo na poštivanje privatnog i porodičnog života, uključujući pitanja vezana uz prisilnu sterilizaciju Romkinja , zaštitu od zločina iz mržnje i stambenih prava, zaštitu imovine i pravo na obrazovanje.

Pristup pravdi

Kada je u pitanju pristup pravdi, u dokumentu se navodi sljedeći slučaj: Nakon presude Suda kojom se kritikuje diskriminatorno odbijanje domaćeg suda da suspenduje zatvorsku kaznu podnositelja zbog njegovog romskog porijekla, glavni tužilac zatražio je obnovu postupka, kao odgovor na naznaku Suda da bi postupak ponavljanja bio najprikladnija individualna mjera.

U aprilu 2011. godine Vrhovni kasacioni sud ukinuo je pravomoćnu presudu u predmetu podnositelja zahtjeva. Ovaj sud je dao novu ocjenu situacije i izmijenio je kaznu, utvrdivši da je podnosilac ispunio uslove ukidanje trogodišnje kazne.

Smatrao je, između ostalog, da su prethodni domaći sudovi koji su odbili zahtjev tužioca za suspenzijom kazne uradili “eklatantnu povredu načela jednakog postupanja i zabrane diskriminacije”. Odšteta koju je dosudio Sud je prebačena na račun podnositelja zahtjeva.

Prisilna sterilizacija Romkinja

Ovi slučajevi odnose se na prisilne sterilizacije Romkinja provedene između 1999. i 2002. godine u nedostatku odgovarajućih mjera zaštite u pogledu reproduktivnog zdravlja Romkinja.

Kao odgovor na zaključke Suda temeljene na zakonima koji su bili na snazi ​​u vrijeme ovog događaja, vlasti su usvojile Zakon o zdravstvenoj zaštiti 2004., koji je stupio na snagu 1. januara 2005. godine.

Zakon detaljno uređuje pružanje informacija pacijentima i njihov informirani pristanak a Odjeljak 40 navodi preduslove za sterilizaciju. To uključuje pisani zahtjev i pristanak nakon prethodnih informacija o, između ostalog, alternativnim metodama kontracepcije, planiranom roditeljstvu i medicinskim posljedicama sterilizacije. Nova Uredba donesena je 2013.

Zaštita imovine

U izvještaju se pominje i slučaj u kojem je Sud utvrdio povredu zbog diskriminatornog odbijanja vlasti da prizna valjanost braka romskog podnositelja zahtjeva s ciljem utvrđivanja prava podnositelja zahtjeva na porodičnu penziju, uprkos tome što je njen suprug više od 19 godina plaćao doprinose za socijalno osiguranje, a zajedno su živjeli od 1971. godine, imali šestero djece i dobili status “velike porodice”. Kako bi spriječili slične događaje u budućnosti, vlasti su donijele Zakon br. 40/2007, na snazi od 1. januara 2007., gdje se dopunskom odredbom priznaje pravo na penziju umrlog u slučaju neprekidnog zajedničkog života najmanje šest godina prije smrti supružnika.

Pravo na obrazovanje

U odgovoru na zaključak Suda da je smještanje romske djece zbog njihovog porijekla u specijalne škole za djecu s intelektualnim nedostacima diskriminatorno, vlasti su 2005. zamijenile specijalne škole smanjenim obrazovnim programom za djecu s „blagim mentalnim smetnjama”.

U septembru 2016. godine izmijenjen je Zakon o obrazovanju i ukinut smanjeni obrazovni program kako bi se omogućilo djeci s posebnim obrazovnim potrebama da se obrazuju u redovnim školama, prema individualnom obrazovnom planu i gdje je neophodno s manje zahtjevnim programom.

Obrazovanje izvan redovnih razreda postalo je moguće samo uz pristanak roditelja i samo kada integracija u redovne razrede nije moguća. Nakon ove reforme, udio romske djece u osnovnim školama postepeno se povećavao, dok je udio romske djece obrazovane po manje zahtjevnom programu ili prema individualnim planovima ukinut 2019.

Sud je 2010. godine kritikovao, između ostalog, diskriminirajuće i neopravdano smještanje romske djece u razrede samo za Rome zbog njihovog navodnog neadekvatnog poznavanja hrvatskog jezika. Kao odgovor, vlasti su ukinule razrede “samo za Rome” izmjenom zakona kojim se uređuje osnovno i srednje obrazovanje. Izmjenama je omogućen pristup redovnom obrazovanju za romsku djecu, koja sada prate redovni, puni nastavni plan i program u mješovitim razredima. Kako bi se romskoj djeci osiguralo pohađanje predškolskog odgoja, poduzet je niz mjera uključujući, između ostalog, uvođenje obaveznih vrtića i predškolog obrazovanja za svu djecu mlađu od sedam godina.

Nadalje, poduzete su mjere za pomoć romskoj djeci da steknu odgovarajući nivo vladanja hrvatskim jezikom, uključujući i uvođenje testiranja prema objektivnim kriterijima, prije upisa u osnovnu školu,

koji se odnosi na svu djecu kojima hrvatski nije maternji jezik, bez obzira na njihovu etničku pripadnost. 2012. godine uspostavljena je Nacionalna strategija za uključivanje Roma 2013.-2020. s ciljem podizanja kvalitete i učinkovitosti obrazovanja romske djece i povećanja broja Roma na svim nivoima obrazovanja.

(Newipe)