Prestižna francuska nagrada za izložbu o romskoj historiji i kulturi
Izložba se održavala od maja do septembra 2023. i bila je posvećena historiji i raznolikosti romskih manjinskih grupa u Evropi. Vidjelo ju je preko 100 hiljada ljudi.
Izložba Barvalo u Muzeju civilizacija Evrope i Mediterana u francuskom Marseilleu postala je prva izložba na temu Roma koja je osvojila prestižnu nagradu Historia Prix.
Na romskom jeziku barvalo znači “bogat” i “ponosan”. Izložba se održavala od maja do septembra 2023. i bila je posvećena historiji i raznolikosti romskih manjinskih grupa u Evropi.
Izložba je pripremljena u saradnji s Evropskim romskim institutom za umjetnost i kulturu (ERIAC), a osmislio ju je tim ljudi romskog porijekla i neromskih nacionalnosti.
Za romske naučnike i umjetnike, koji su često zanemareni i ignorisani, nagrada je važan događaj. Izložba, koja je bila kurirana o Romima s Romima, umjesto bez njih, i koja je osvojila ovu prestižnu nagradu, opravdava poziv na veću samoreprezentaciju Roma u Evropi.
Žiri je prepoznao novi pristup izložbe, proces sudjelovanja i snažnu kombinaciju savremene umjetnosti i historije kako bi se prikazala historija i kultura Roma u Francuskoj i Evropi.
Od 2010. Historia dodjeljuje nagrade za knjige, izložbe, filmove ili video igre koje posebno ističu historijsku disciplinu. Ove je godine prestižnu nagradu osvojila izložba Barvalo koju je vidjelo preko 100 hiljada ljudi. Prošle je godine nagradu za najbolju historijsku izložbu u Francuskoj osvojio Stranac zvan Picasso, koji je pokrivao Picassovo putovanje kao stranca i umjetnika.
ERIAC je pokrenut 2017. godine u Berlinu kao zajednička inicijativa Vijeća Evrope, Fondacije Otvoreno društvo i inicijative koju predvode Romi, Saveza za Evropski romski institut.
“Muzej je bio taj koji je želio napraviti izložbu na temu Roma. Inicijalno je planirano da se izložba fokusira na tradicionalnu umjetnost i zanate i nije uključivala romske kustose“, kazala je za Brussels Times Anna Mirga-Kruszelnicka, zamjenica direktora ERIAC-a i kustosica izložbe.
Kako je dodala, to je način da se pošalje snažna poruka, postavljajući novi standard u uključivanju Roma u kulturna nastojanja bilo koje vrste.
„Naravno, ovo je također u pravo vrijeme – vidimo da se pojavljuju slični procesi sudjelovanja i da se uspostavljaju novi muzejski protokoli, budući da se muzeji sve više otvaraju dekolonijalnim praksama unutar svojih prostorija”, kazala je kustosica.
Također je istakla da bi Muzej civilizacija Evrope i Mediterana želio da se izložba prikaže i u drugim muzejima.
“Trenutno razgovaramo s raznim institucijama u Francuskoj i drugim zemljama kako bismo istražili mogućnosti premještanja Barvala na druga mjesta,” rekla je Mirga-Kruszelnicka.
Inače, Barvalo predstavlja impresivnu zbirku od 200 radova i dokumenata, uključujući print, video i audio snimke. Sve je pažljivo odabrano iz renomiranih francuskih i evropskih javnih i privatnih kolekcija, poput muzeja Louvre, Nacionalnog muzeja prirodne historije u Parizu, Etnografskog muzeja u Ženevi i mnogih drugih.
Uključujući historijske artefakte i savremenu romsku umjetnost, izložba nudi sveobuhvatan prikaz romskog iskustva i pruža platformu za talentovane umjetnike romskog porijekla da podijele svoje jedinstvene perspektive sa svijetom.
Izložba je također namjerno suprotstavila radove neromskih umjetnika s radovima romskih umjetnika kako bi pružila različite perspektive i potvrdila kulturnu baštinu romskih zajednica.
„Izložba je ponudila alternativni pristup prepričavanju romske historije – ne kao perifernog poglavlja Evrope, već kao sastavnog dijela evropske i nacionalne historije. Fokusirala se na doprinose Roma umjetnosti većinskog društva i sudjelovanje Roma u društvenim i političkim pokretima“, kazala je kustosica.
U isto vrijeme, prepričala je dugu historiju anticiganizma, kroz višestruke oblike institucionalnog nasilja i diskriminacije, na primjer, ropstvo Roma, prisilnu sterilizaciju ili holokaust u Drugom svjetskom ratu.
Izložbu je zaključila galerija s portretima 53 široj javnosti poznata i nepoznata Roma. Ovi muškarci i žene pridonijeli su i još uvijek pridonose romskoj kulturnoj baštini, i šire, baštini zajedničkoj svim evropskim društvima, prenio je The Brussels Times.
(Newipe)