Region

U Srbiji prema popisu više od 130.000 Roma

Romi u Srbiji imaju pravo na svoj jezik i pismo, a djeca romske nacionalnosti mogu da ga uče u školi kao izborni predmet.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Srbije je danas, povodom 5. novembra, Svjetskog dana romskog jezika, navelo da Romska nacionalna zajednica u Srbiji, prema popisu stanovništva, broji 131.936 pripadnika.

O pravima, jeziku, kulturi i tradiciji, kao i očuvanju identiteta romskog stanovništva, brinu njihovo samoupravno tijelo Nacionalni savjet romske nacionalne manjine i kulturni centri čiji je osnivač Nacionalni savjet, saopćilo je Ministarstvo.

“Republika Srbija kroz normativne akte, kao što je Strategija za socijalno uključivanje Roma i Romkinja u Republici Srbiji za period 2022-2030. godine i prateći Akcioni plan, nastoji da poboljša položaj i integriše u društvo ovu i dalje često marginalizovanu društvenu grupu. Romska nacionalna zajednica u Srbiji, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2022. godine, broji 131. 936 pripadnika, koji žive širom zemlje. Romi u Srbiji imaju pravo na svoj jezik i pismo, a djeca romske nacionalnosti mogu da ga uče u školi kao izborni predmet”, navedeno je u saopćenju ministarstva.

Svjetski dan romskog jezika ustanovljen je odlukom Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu 2015. godine.

“Romski jezik spada u indoarijsku grupu indoevropskih jezika. Romski narod u svijetu govori jezičnim dijasistemom koji čini 60-ak dijalekata, često potpuno različitih. Najčešće, romske zajednice govore pomiješanim jezikom koji je nastao na osnovu okolnih govora sa vokabularom zadržanim iz romskog jezika. U Srbiji najčešći dijalekti su gurbetski, arlijski i tamarski”, navodi se u saopćenju.

U priči o romskom jeziku, nemoguće je ne pomenuti djelo dr Rajka Đurića za koga se u Srbiji kaže da je romski Vuk Karadžić.

Rajko Đurić je za sobom ostavio četrdesetak naučnih radova i studija iz oblasti istorije, jezika i kulture Roma, kojima se svrstao među vodeće romologe na svijetu.

“Nova gramatika romskog jezika“ posljednja je knjiga Rajka Đurića (koautorstvo sa Zlatomirom Jovanovićem). U njoj su opisani glasovi svih bazičnih dijalekata romskog, utvrđena je struktura pisma od 38 slova, prvi put je sprovedena morfemska analiza, ustanovljeno je da imenice muškog roda imaju tri deklinacije a imenice ženskog – dvije, predstavljeni su zamjenice, pridjevi i brojevi, određene su sintaksička služba i uloga padeža (romski jezik ima osam padeža s tim što svaki osim osnovnog značenja ima i po desetak sporednih), a obrađene su i sintaksa i semantika.

Gramatika je, rekao je Đurić, namijenjena “svima koji osjećaju teret predrasuda”, aludirajući na prvo izdanje Gramatike iz 2005. godine, kada je trebalo urazumiti “nevjerne Tome“ da romski jezik postoji.

„Devedesetih godina, osim lingviste evropskog renomea Ranka Bugarskog, gotovo svi ostali su tvrdili da je romski bez perspektive, da je to hrpa dijalekata i narječja itd. Pojedini akademici su čak tvrdili da je ‘degeneracija romskog posljedica tjelesne degeneracije Roma’, što je gotovo podudarno sa stavovima kvazinaučnika koji su pripadali nacizmu. Činjenice da su u to vrijeme na nekoliko evropskih univerzitetskih centara otvorene katedre ili lektorati za romski nisu dopirale do naših autističkih kvazinaučnika”, ispričao je Đurić u intervjuu “Danasu”.

(Newipe)

Srodni artikli

Back to top button