Ubistvo Nahela M.: Kad je rasno profiliranje pravilo, a ne izuzetak

Nedavno ubistvo Nahela Merzouka izazvalo je ulične pobune u gradovima širom Francuske i stavilo u centar pažnje endemski rasizam s francuskom policijom. Ovo je daleko od izolovanog incidenta – broj ubistava od strane policije u saobraćaju u Francuskoj naglo je porastao, a većina žrtava su ‘obojeni’ ljudi.

Slično, u onim evropskim zemljama u kojima Romi čine najveću etničku manjinu, oni su mete sistemske i često smrtonosne policijske brutalnosti i rasizma. Kad je riječ o radu policije, postoje jasne sličnosti između ugnjetavanja s kojim su suočene crnačke i arapske zajednice u Francuskoj i onog s kojim se suočavaju Romi u Evropi. Ovakav rad policije problem je širom Evrope i zahtijeva odgovor na nivou cijele EU, saopćio je Evropski centar za prava Roma ERRC.

Pet noći nemira širom Francuske nakon što je policija ubila 17-godišnjeg Nahela Merzouka odraz je bijesa nezadovoljne generacije prema policijskom rasizmu. Ubistvo tinejdžera sjevernoafričkog porijekla u zapadnom pariškom predgrađu Nanterreu šokantno je slično ubistvu 16-godišnjeg romskog dječaka Kostasa Fragoulisa u Grčkoj u decembru 2022. Kostasa je ubila policija dok je bježao s benzinske pumpe u Solunu, optužen da nije platio gorivo u vrijednosti od 20 eura. Protesti i neredi izbili su u brojnim grčkim gradovima, uključujući Atinu, gdje su prosvjednici koji su se sukobili s policijom uzvikivali: “Nije benzin, nije novac, policajci su pucali jer je Rom.”

Godinu dana ranije, grčka policija upucala je 18-godišnjeg romskog mladića Nikosa Sabanisa i teško ranila drugog tinejdžera u automobilskoj potjeri blizu Atine. Između 30 i 40 hitaca ispalilo je čak sedam policajaca. U policijskom saopćenju nakon incidenta navodi se da su svi policajci zadobili ozljede, da je preminuli imao 20 godina i da je bio osuđivan, a da je maloljetnik koji je upucan zadobio samo lakše ozljede. Kasnije se pokazalo da su sve te tvrdnje bile netačne – niko od policajaca nije povrijeđen, žrtva je imala 18 godina i bila je čista, a 16-godišnjak je teško povrijeđen. Audio snimci pokazuju da su službenici znali da su u vozilu Romi.

“Ne miči ili ću ti prosvirati metak kroz glavu”

U predgrađu Nanterrea iskaz svjedoka i video snimak bili su u suprotnosti s verzijom policajca da je Nahel predstavljao prijetnju sebi, svom kolegi ili nekom drugom. Nahelov prijatelj koji je bio suvozač u automobilu tvrdi da je policajac prišao prozoru automobila i rekao Nahelu da ga otvori, a zatim je rekao: “Ugasi motor ili ću te upucati.” Naveo je da je policajac tada udario Nahela kundakom svog pištolja, a onda je drugi policajac stigao i također udario Nahela na isti način. Rekao je da je prvi policajac potom uperio pištolj u Nahelovu glavu i rekao: “Ne miči se ili ću ti prosvirati metak kroz glavu”; te da je drugi policajac rekao: “Upucaj ga”. Prvi policajac zatim je ponovno udario Nahela kundakom zbog čega je, kako je suvozač kazao, ovaj pustio nogu s kočnice čime je auto krenulo naprijed, a drugi je policajac zatim pucao.

Ovo je bila treća pucnjava u kojoj je policija nekog ubila tokom zaustavljanja u Francuskoj u 2023., nakon rekordnih 13 takvih ubistava u 2022. Većina žrtava bila je crnačkog ili arapskog porijekla i do danas je sve to privuklo malo medijske pažnje. Ovaj put ubistvo dječaka je snimljeno, a ono što je uslijedilo potreslo je Francusku iz temelja. Spontane pobune na ulicama prisilile su predsjednika Macrona da se ranije vrati sa summita EU-a u Briselu kako bi predsjedao nizom nacionalnih kriznih sastanaka. On je osudio pucnjavu kao ‘neoprostivu’ ali tvrdio da su tinejdžeri odgovorni za veliki dio nasilja zbog igranja videoigrica. Premijerka Elisabeth Borne nazvala je nasilje “nepodnošljivim i neoprostivim” i potvrdila podršku policiji i vatrogascima koji “hrabro obavljaju svoje dužnosti”.

Iz ureda visokog komesara UN-a za ljudska prava (OHCHR) kazali su da je pucnjava “trenutak da se zemlja ozbiljno pozabavi dubokim problemima rasizma i rasne diskriminacije u provedbi zakona”.

Zakašnjeli evropski obračun s rasnom nepravdom

Još u junu 2020., kao odgovor na val protesta za rasnu pravdu u glavnim gradovima EU, Evropski parlament donio je rezoluciju 19. juna u kojoj je “snažno osudio užasnu smrt Georgea Floyda” i pozvao američke vlasti da se pozabave strukturalnim rasizmom i nejednakosti. Rezolucija je također uključivala poziv institucijama EU i državama članicama “da službeno priznaju nepravde iz prošlosti i zločine protiv čovječnosti počinjene protiv crnaca, obojenih ljudi i Roma”. U novembru 2020. EU je pokrenula svoju Uniju jednakosti: akcioni plan EU za borbu protiv rasizma 2020.-2025. Helena Dalli, komesarka za ravnopravnost, opisala je akcioni plan kao priznanje “da rasizam ne čine samo pojedinci, već da je on i strukturalni” i naglasila potrebu da se rasizam riješi na svim nivoima upravljanja, uključujući provedbu zakona, “kako bi se preokrenula situacija ”.

Situacija se nije promijenila, a policijske snage u mnogim državama članicama nisu za promjenu. Ni ubistvo mladog Roma Stanislava Tomáša pod koljenom češkog policajca u gradu Teplice u junu 2021. nije potaknulo poziv na buđenje evropskim i državnim vlastima da se ozbiljno pozabave rješavanjem rasističkog policijskog rada, kršenja prava i uskraćivanja pravde za Rome i druge manjine. Službeno poricanje i premijerovo omalovažavanje žrtve kao nekoga ko nije ‘normalan ili ugledan’, praćeno odbacivanjem svih optužbi protiv policajaca, te ravnodušnost šire javnosti, pokazuju da je evropsko obračunavanje s rasnom pravdom još daleko.

Dokazi prikupljeni u izvještaju ERRC-a, Brutalno i netrpeljivo o policijskom nasilju nad Romima u EU, pokazuju da prečesto postoji nekažnjivost za provedbu zakona u vezi sa zločinima protiv Roma. Izvještaj pokazuje da su agencije za provođenje zakona pune institucionalnog rasizma. Dosjei predmeta navedeni u ovom izvještaju sastoje se od kataloga službenih laži i neuspješnih istraga, svjedočanstava o pretjeranom, proizvoljnom, a ponekad i smrtonosnom nasilju nad mladima i starima, namjernih pokušaja diskreditiranja i zastrašivanja žrtava i dugotrajnih sudskih borbi za pravni lijek, gdje se pravda za Rome često uskraćuje i uvijek se odgađa.

Kao čuvar ugovora, EU treba djelovati kako bi zaštitila manjine od kršenja temeljnih prava od strane država članica. Unija već posjeduje opsežne ovlasti preko suverenih granica za uspostavljanje saradnje između policije i tijela nadležnih za sprječavanje, otkrivanje i istragu kaznenih djela u svim državama članicama, te nastavlja sa izvršavanjem prekograničnih policijskih ovlasti. Ali ono što nedostaje je tranša komplementarnih obaveza za očuvanje prava i zaštitu života građana etničkih manjina širom Unije od rasističke policije. Vrijeme je da se taj deficit popravi. Potrebna nam je obavezujuća Povelja o zajedničkim osnovnim standardima koja uređuje rad policije u cijeloj Uniji usklađen s pravima, koji je nediskriminirajući i antirasistički, saopćio je ERRC.

(Newipe)