Pjesma za Evroviziju ukazala na sistemsku diskriminaciju Roma u Srbiji
Takmičari Zejna i Džipsi govorili su o mržnji koju svakodnevno doživljavaju zbog svoje nacionalnosti, skrećući pažnju na gnojne i krvareće rane srpskog društva na koje svakodnevno zatvaramo oči, kazao je Haliti.
![](/wp-content/uploads/2023/03/dzipsi-700x470.jpg)
Direktor Kancelarije za romske inicijative Fondacije za otvoreno društvo Mensur Haliti kazao je da je nedavni izbor za pjesmu Evrovizije u Srbiji rasvijetlio kritično pitanje o kome je, kaže, trebalo dugo da se raspravlja u srpskom društvu – sistematsku diskriminaciju romske zajednice.
“Takmičari Zejna i Džipsi govorili su o mržnji koju svakodnevno doživljavaju zbog svoje nacionalnosti, skrećući pažnju na gnojne i krvareće rane srpskog društva na koje svakodnevno zatvaramo oči. Antiromsko raspoloženje u Srbiji nije stvar individualnih predrasuda, već je ukorijenjeno u neprijateljskoj javnosti, nasilnoj politici, diskriminatorskim institucijama, politikama i praksama i dehumanizaciji i demonizaciji medija”, rekao je Haliti.
Dodao je da su Romi predugo bili ignorisani, diskriminisani i dehumanizovani od strane opšte javnosti, i da se to odrazilo negativnim stereotipima i predrasudama, koji su podstaknuti nedostatkom razumijevanja i obrazovanja o romskoj kulturi i istoriji.
“Da bismo riješili ovo duboko ukorijenjeno pitanje, prvo moramo prepoznati značajan doprinos koji su Romi dali srpskoj kulturi i umjetnosti kroz istoriju. Zapravo, jedina takmičarka koja je pobijedila na Evroviziji i dovela Evroviziju u Srbiju bila je romskog porijekla. To je bio trenutak velikog ponosa za Srbiju. Romi su odigrali ključnu ulogu u oblikovanju kulturnog pejzaža naše zemlje i neophodno je priznati njihov neprocjenjiv doprinos umjetničkom nasljeđu zemlje”, naglasio je Haliti.
Kako je rekao, “moramo da se pozabavimo duboko ukorijenjenom etničkom podjelom u našoj zemlji” kako bi stali na “put ekstremizmu krajnje desnice i rasizmu koji prijeti društvenom tkivu”.
“Moramo da krenemo putem etničko-nacionalističkog iscjeljenja, što zahtijeva da se suočimo sa prošlošću, predrasudama i internalizovanim negativnim sentimentima. Liječenje od rana rasizma je dug i težak put, ali je jedini put za izgradnju bolje i politički zdravije budućnosti za sve”, istakao je Haliti.
On dalje ističe da srpsko društvo mora razumjeti ulogu koju istorija igra u održavanju etničkih mitova i stereotipa.
“Moramo da se prevaspitamo i da se odučimo od procesa rasizma. Tako jedino možemo da razvijemo duboku svjesnost i savjesnost i izliječiti se od tuge i traume koje rasizam ostavlja kao efekte. Takav pristup se ne odnosi samo na okončanje štete od rasizma – radi se i o našem oslobađanju od rasizma. Jedino tako možemo da se borimo protiv manifestacija rasizma kroz mikroagresije i diskriminaciju”, rekao je Haliti.
Direktor Kancelarije za romske inicijative naglašava da problem diskriminacija može biti riješen ukoliko budemo spremni da se uključimo u iskrene i teške razgovore, da slušamo glasove onih koji su predugo bili ignorisani i da radimo na značajnim promjenama na sistemskom nivou.
“Vrijeme je da prekinemo krug ćutanja i zahtjevamo promjenu. Suočavanje sa prošlošću i izgradnja pravedne budućnosti zahtijeva zajednički napor svih nas. Nije dovoljno samo priznati bol i diskriminaciju koju su Romi pretrpjeli. Moramo aktivno da radimo na stvaranju društva koje vrednuje i tretira sve ljude sa poštovanjem i dostojanstvom”, ocijenio je Haliti.
Prema njegovim riječima, činjenica da su Zejna i Džipsi iznijeli ovo pitanje u prvi plan tokom procesa izbora za Evroviziju naglašava moć umjetnosti da skrene pažnju na društvena pitanja.
“Zato ne treba da odbacujemo poruku Zejne i Džipsija kao samo još jednu fusnotu u godišnjem spektaklu. To treba da shvatimo kao poziv na buđenje i poziv na akciju, da radimo na stvaranju društva u kojem svaka osoba, bez obzira na svoju etničku pripadnost ili porijeklo, može da živi dostojanstvenim životom. Tek tada možemo zaista reći da smo pravedno i demokratsko društvo”, zaključio je Haliti.
(Newipe)