Veljko Kajtazi: Kao u Hrvatskoj, i Romima u BiH je potrebno jedinstvo i ozbiljan rad za opći interes zajednice

D.M.

Zastupnik u hrvatskom Saboru i predstavnik nacionalnih manjina u ovoj državi u intervjuu za portal Newipe govorio je o položaju Roma u Hrvatskoj i ostalim zemljama u regionu. Kako je između ostalog kazao, romska zajednica u Hrvatskoj je organizirana i gotovo u potpunosti okupljena oko Saveza Roma “KALI SARA”, te da je ozbiljan partner Vladi, a da ne vidi da su Romi u BiH dobro organizirani ili važan politički faktor.

Nedavno je obilježen Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta. Da li je po Vašem mišljenju fašizam danas poražen ili i dalje živi među nama?

-U društvima danas ima svega, a ono što je najbitnije u kontekstu Hrvatske da takvi pojedinci nemaju značajan utjecaj u društvu, odnosno da nisu u vlasti. Vlada Andreja Plenkovića donijela je Operativne programe za sve nacionalne manjine koje zastupam, i jedan zaseban program za romsku nacionalnu manjinu temeljem kojeg Savez Roma u Republici Hrvatskoj i ja odlično surađujemo sa svim resorima te provodimo niz aktivnosti kojima unaprijeđujemo životne uvjete Roma, unaprjeđujemo njihove sredine infrastrukturno i kulturno te jačamo rad romskih organizacija i predstavnika na svim razinama.

Koliko se obilježava stradanje Roma u Drugom svjetskom ratu u poređenju sa nekim drugim narodima?

-Obilježava se, posebno posljednjih desetak godina. Razina na kojoj se obilježava varira od države do države, ali već polako možemo reći da se više ne radi o zaboravljenom genocidu. U posljednjih par godina u Hrvatskoj izgrađen je Romski memorijalni centar Uštica na lokalitetu romskog groblja Uštica u Jasenovcu, izgrađen je zid boli s ispisanim imenima svih žrtava, a sve ćemo dovršiti izgradnjom spomenika jedinoj poznatoj Romkinji – Pravednici među narodima “Imeri Mihaljić Hajriji”. Ne spominjem to na početku jer je to već općepoznata činjenica da mi svaki 2. kolovoza ili augusta obilježavamo Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu / Samudaripen uz prisustvo državnog vrha i izravan prijenos na nacionalnoj televiziji. Smatram da smo zbog navedenog učinili najviše od svih europskih država.

Kakav je danas položaj Roma u Hrvatskoj, i da li su napori na inkluziji ove populacije dali rezultate? Koji su klučni problemi sa kojima se Romi susreću?

-Upravo smo prije nekoliko dana na sjednici Povjerenstva za praćanje provedbe Nacionalnog plana za uključivanje Roma, 2021. – 2027. Vlade Republike Hrvatske mogli čuti da su ocjene Europe za Hrvatsku sve bolje i to je upravo zato što posljednja dva mandata imamo i Operativne programe i sustavno radimo na problemima iz godine u godinu s jasno definiranim godišnjim programima i proračunskim stavkama. Poseban je napredak u obrazovanju i unaprjeđenju infrastrukture, ali i dalje ostaje problem isključenosti i izdvojenih romskih naselja koja su daleko ispod prosjeka ne samo države nego i županija i gradova u sklopu kojih se nalaze. Nažalost, tek se posljednjih 6-7 godina ovom problemu pristupa sustavno te su pomaci već vidljivi, ali ostaje još puno posla da se te razlike koje postoje stoljećima eliminiraju.

Kako ste zadovoljni dinamikom kojom zemlje regiona ispunjavaju svoje obaveze kada je riječ o uklanjanju diskriminacije i omogućavanju istih prava za pripadnike nacionalnih manjina?

-Moram priznati da u detalje ne pratim stanje u drugim državama jer sam primarno fokusiran na Hrvatsku, ali vidim da i dalje postoje veliki problemi u susjednim zemljama koji se tiču i standarda opće populacije pa sam svjestan da je položaj Roma u tim državama još teži nego u Hrvatskoj u socijalnom smislu, ali drugo ne mogu procijeniti. Ono što je tipično jest da Romi u svakom sukobu loše prođu, bilo da se radi o ratu devedesetih, ratu na Kosovu ili danas u agresiji na Ukrajinu.

Koliko ste upoznati sa situacijom u BiH, te koliko se ona razlikuje od situacije u Hrvatskoj obzirom da je ona članica EU?

-Pitanje Roma je prepoznato kao širi europski problem, ali kad govorimo o provedbi aktivnosti tu je nacionalna razina, a razina jedinica lokalne samouprave je još važnija. Europa može detektirati problem i na toj se razini mogu osigurati sredstva za tzv. soft projekte, ali prava pitanja se rješavaju na nacionalnoj i lokalnoj razini. Prednost Hrvatske u tom smislu nije samo EU nego činjenica da je ovdje romska zajednica organizirana i gotovo u potpunosti okupljena oko Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” te da smo partner Vladi, ozbiljan i poštovan. To je jedini način. Ne vidim da su Romi u BiH dobro organizirani ili važan politički faktor.

Imate li savjet Romima u BiH kako da se bolje organizuju i bore za svoja prava?

-Samo jedinstvo i ozbiljan rad za opći interes zajednice, a ne partekulirane i stranačke teme jer su Romi jednako diskriminirani neovisno o tome jesu li ljevičari, desničari ili jedne ili druge vjere.

(Newipe)