Predstavljen izvještaj: U Srbiji masovno kršenje radnih prava, Romi među najugroženijim

D.M.

U Srbiji je prošle godine uočeno masovno kršenje radnih prava, a i pristup zdravstvenoj zaštiti je među problemima na koje je NVO Inicijativa A11 ukazala u predstavljenom izvještaju za 2021. godinu.

Ekonomski i socijalno najugroženije kategorije građana su radnici koji rade za minimalac, porodice sa više od četvoro djece, građani koji nemaju lične karte ili zdravstvene knjižice, Romi, interno raseljena lica sa Kosova i građani koji su korisnici novčane ili druge vrste socijalne pomoći, navodi se u izvještaju.

U izvještaju koji obuhvata pet oblasti – rad, zdravlje, socijalna zaštita, obrazovanje i stanovanje, dokumentovane su i analizirane nezakonite prakse javne vlasti koje onemogućavaju ostvarivanje prava, propisi i javne politike koji ne uzimaju u obzir položaj posebno ugroženih kategorija građana i direktno i sistemsko kršenja ekonomskih i socijalnih prava.

Uz konstatovano masovno kršenje radnih prava 2021. godine, utvrđeno je da je „država imala najčešće zakonodavne aktivnosti koje su vodile ka smanjenju obima prava“, rekla je novinarima koautorica izvještaja Milica Marinković.

Kako je kazala, u tom periodu bilo je uticaja pandemije najviše kroz zdravlje i bezbjednost na radu.

U oblasti ostvarivanja ekonomskih i socijalnih prava u 2021. godini, prema ovom izvještaju Srbija je daleko od toga da se ta prava poštuju.

Također je navedeno da ne postoje mehanizmi kompenzacije za povrede prava, niti odgovornost nadležnih državnih organa da se ispravi kršenje ekonomskih i socijalnih prava, te ni pravosudni organi, a posebno Ustavni sud ne pružaju dovoljnu zaštitu u slučajevima povreda prava.

„Uprkos rastu bruto-domaćeg proizvoda, ekonomskim pokazateljima, pa i dominantnom narativu koji govori o tome kako Srbija postaje ekonomski tigar, od toga napretka malo šta stiže do onih koji su najugroženiji“, stoji u izvještaju.

Kako je istakla ova nevladina organizacija, po podacima Nacionalne službe za zapošljavanje u decembru 2021. godine evidentirane su 481.202 nezaposlene osobe, od kojih je 269.930 žena, a od toga 94.179 žena starijih od 50 godina. Od ovog broja nije utvrđeno koliko je Roma i osoba sa invaliditetom što, po zaključku Inicijative, dovodi do njihove još veće nevidljivosti na tržištu rada.

Kao jedna od pozitivnih mjera iz prošle godine u Srbiji spominje se novčana pomoć za nezaposlene, odnosno dato je po 60 eura jednokratne pomoći s ciljem da se smanje posljedice pandemije. Međutim, u izvještaju stoji da je ocijenjeno da to nije bilo dovoljno za poboljšanje životnog standarda nezaposlenih i grupa stanovništva koje su teže zapošljive.

Također se navodi da su u velikom riziku od diskriminacije sve osobe iz osjetljivih društvenih grupa, a naročito osobe sa invaliditetom, mladi i stariji, Romi i Romkinje, te LGBTI populacija.

Utvrđeno je i da ima problema u pristupu lica bez dokumenata zdravstvenoj zaštiti, iako je Zakonom o prebivalištu i boravištu još 2011. omogućena prijava prebivališta na adresu nadležnog centra za socijalni rad. Međutim, procedura prijave prebivališta, a samim tim i pribavljanja ličnih dokumenata, i dalje je diskriminatorna i neprimjereno dugotrajna, objavljeno je u izvještaju.

„Sve dok nemaju prijavu prebivališta, građani ne mogu da imaju ličnu kartu i zdravstvenu knjižicu, a time ni da ostvaruju svoje pravo na zdravlje, čime su najviše pogođeni beskućnici, pripadnici romske zajednice i interno raseljena lica“, navodi se.

(Newipe)