BUDŽETSKE MRVICE ZA ROME: Kvalitet života daleko ispod prosjeka sredine

Piše: S. Tomić

U Bosni i Hercegovini, Dejtonskim sporazumom za mir, (ne)uređenoj državi, nije teško postati slučaj. Penzioneri iz reda konstitutivnih naroda su do prije mjesec dana živjeli na rubu siromaštva. Dolaskom inflacije, nažalost, postali su socijalni slučajevi.

Među njima, rijetki su pripadnici romke populacije. Ne među socijalnim slučajevima, nego među konstitutivnim penzionerima. Oni su bili socijalni slučajevi i ranije.  Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine, u BiH živi oko 12 i po hiljada Roma. Ipak, posljednji dostupan izvještaj Institucije Ombdusmena za ljudska prava broji ih više od 50.000. Treba li onda uopšte spominjati pravo da biraju i budu birani, koje im je Ustavom BiH uskraćeno, kad desetine hiljada njih žive na marginama društva?

GDJE SU TU ROMI?

Romi su, među sedamnaest manjinskih, nepopularno nazvanih “Ostalih”, naroda. I najbrojniji su. U nedavnom razgovoru sa nekoliko stanovnika sarajevskog naselja Gorica, otkrili su nam da njih posebno ne pogađaju poskupljenja, pa čak ni Covid mjere s kojima smo bili suočeni početkom 2020. godine. Njima je, kažu, isto. Zaposlenje nisu imali ni prije mjera zatvaranja, niti prije posljednje inflacije.

Koliko su zapravo Romi uključeni u budžete lokalnih zajednica i kantona, poražavajući je podatak. Tako su, naprimjer, iz budžetu Grada Gradiška za 2022. godinu predviđena sredstva namijenjena za Rome u iznosu od samo 17.000 KM što je tek 0,05% budžeta od 32,8 miliona KM. Ni u ovom budžetu sredstva za Rome nisu posebna stavka.

“Navedena stavka se nalazi u okviru potrošačke jedinice Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti. Gradska uprava grada Gradiška, takođe nabavlja udžbenike za učenike romske nacionalnosti koji pohađaju osnovnu školu na području naše lokalne zajednice”, pojašnjava za naš portal Ivan Radenović, šef Odsjeka za društvene djelatnosti Grada Gradiška.

Izdvajanja za Rome nisu ništa veća ni u većini drugih budžeta, a neki ni nemaju posebna novčana sredstva za Rome.  

U Prijedoru živi 750 Roma, a Grad je kroz razne projekte obezbjedio trajni smještaj za 40 porodica. U ovom gradu, koji je 2010. u Briselu dobio povelju za saradnju sa romskom nacionalnom manjinom, Romi imaju i svog odbornika. U opštini su ponosni što su 2004. godine bili prva lokalna zajednica u BiH koja je u svom budžetu izdvojila namjensku budžetsku stavku za finansijsku podršku udruženjima nacionalnih manjina.

„Izdvajanje sredstava iz budžeta Grada Prijedora za finansiranje i sufinansiranje NVO sektora povećava se svake godine što omogućuje bolji i kvalitetniji rad”, kazali su za Newipe iz gradske Uprave. Ipak, ta izdvajanja nisu velika i iznose 26,6KM po pripadniku romske nacionalne manjine.

„Od 2020. godine u Budžetu Grada Prijedor uvrštena je stavka za Akcioni plan za Rome, a koja u 2022. godini iznosi 20.000 KM za finansiranje projekata iz Akcionog plana Roma u 2022. godini”, kazali su nam iz Uprave.

Romi dobijaju i 10.000KM za godišnji rad dva udruženja. U ovoj lokalnoj zajednici kažu i da Romi ostvaruju druga prava poput zdravstvene zaštite, zapošljavanja i socijalne zaštite. 

„U Gradu Prijedoru postoje dvije javne kuhinje koje grad sufinansira, a to su: „Hleb života” i „Narodna kuhinja optimisti“.

“Sufinansiranjem pomažemo pripadnicima romske populacije koji koriste iste, a ima ih 90“, kažu predstavnici ove lokalne zajednice.

Tužno je što se uspjehom smatra javna kuhinja kojih je u BiH sve više.

Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje RS, Filijala Prijedor – Biro Prijedor trenutno se nalazi 17 pripadnika romske nacionalne manjine, a kroz program „Podrška zapošljavanju Roma u RS“ kojeg raspisuje Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje RS, Filijala Prijedor – Biro Prijedor, u protekle tri godine zapsoleno je troje Roma.

U 2022. godini po Akcionom planu Roma obezbijeđena su sredstva iz budžeta za obilježavanje Međunarodnog dana Roma, za nabavku higijensko-prehrambenih paketa socijalno ugroženim romskim porodicama i za rekonstrukciju kupatila za socijalno ugroženu romsku porodicu. Sve je ovo indikator da Romi u BiH i dalje žive loše. 

„Udruženje Roma Prijedor je preko svojih članova u kontaktu sa romskom populacijom, na području Grada Prijedor utvrdilo uslove u kojima žive Romi. Ti uslovi su vrlo teški i daleko su ispod prosjeka sredine, te se odražavaju na zdravstveno-socijalni status ove populacije, kako onih najmlađih, tako i onih u zreloj dobi“, rekao je za Newipe Dragan Vučenović šef Odsjeka za sport, kulturu, omladinu  i porodicu Grada Prijedora.

LOKALNI AKCIONI PLANOVI

Iz Vlade HNK dobili smo odgovor da je to prva vlada u državi koja je izradila, usvojila i realizuje LAP (Lokalni akcioni plan za poboljšanje života Roma) 2021.-2024, ali ne i podatak o novčanim izdvajanjima. U ovom kantonu romskoj populaciju pomažu besplatnim prevozom.

Gradska uprava Grada Bijeljina ima posebno administrativno tijelo, Kancelarija za nacionalne manjine i dijasporu, koja je u novembru 2017. godine počela da radi i imenovanog službenika za rad sa nacionalnim manjinama i dijasporom, kako bi predstavnici svih nacionalnih manjina mogli na lakši način da iskažu svoje potrebe i ostvare specifična prava.

Budžetom Grada Bijeljina za 2022. godinu izdvojena su sredstva na sljedećim stavkama:

Nacionalne manjine 10.000,00

Podsticaj povratka i pomoć socijalnim kategorijama 42.500,00

Pomoć socijalno ugroženoj djeci za užinu 8.000,00

Subvencije bračnim parovima za novorođenu djecu 200.000,00

Podrška akcionom planu za Rome 10.000,00

Stambeno zbrinjavanje Roma sufinansiranje projekta, pomoć 95.000,00

Stambeno zbrinjavanje socijalnih kategorija 30.000,00

Grad Bijeljina je izradila Lokalni akcioni plan za uključivanje Roma i Romkinja na području Grada Bijeljina 2019-2023, koji je revidiran kroz projekat ROMACTED. Kako kažu iz Gradske uprave, jedini je Lokalni akcioni plan u BiH koji je u svoj lokalni akcioni plan za uključivanje Roma i Romkinja prepozno anticiganizam kao ključni uzrok isključivanja i marginalizacije Roma, te podržava aktivnosti borbe protiv anticiganizma. Grad Bijeljina stimuliše obrazovanje Roma, tako što obezbjeđuje sredstva iz budžeta grada za besplatnu užinu za svu Romsku djecu koja idu u osnovnu školu na području Grada Bijeljina, a prema podacima is obrazovnog sistema 145 djece romske nacionalnosti pohađa osnovno obrazovanje. Budžetom 2022. godine planirana su sredstva za kupovinu udžbenika za svu romsku djecu.

Kada je riječ o Kantonu Sarajevo, prema podacima resornog ministarstva, u 2021. god. za period rada septembar 2020. – juni 2021. god., ukupno je upisano devet polaznika romske nacionalnosti. Nažalost od njih devet, samo tri polaznika od VI do IX razreda i jedan polaznik III razreda su pohađali nastavu i uspješno završili odgovarajući razred.

U ovoj godini za period septembar 2021. – maj 2022. god., ukupno je upisano 12 polaznika romske nacionalnosti, a samo dva su uspješno položila razred. Razlog tome je ponajviše prevoz, koji ih je sprečavao da prisustvuju nastavi, jer dolaze iz periferije.

KANTON SARAJEVO KAO “PRIMJER”

Službe socijalne zaštite u Kantonu Sarajevo nemaju odvojene podatke o Romskoj populaciji kada je u pitanju ostvarenje prava po osnovu Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtva rata i zaštiti porodice sa djecom u Kantonu Sarajevo, jer se ne odvajaju od ostale populacije, rekli su nam iz Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS.

Iz Ministarstva su nam također potvrdili da u Budžetu Kantona Sarajevo ne postoji posebna stavka koja se odnosi na finansiranje isključivo Roma. Ovo nije samo problem Kantona Sarajevo, nego većine budžeta na svim nivoima vlasti.

Jedan od kantona koji nema posebnu budžetsku stavku namijenjenu Romima je i Zeničko-dobojski. Iz Pedagoškog zavoda ovog kantona rekli su nam da je jedna od aktivnositma kojima nastoje poboljšati život Roma stručno usavršavanje obrazovnog kadra.

“Realizirano je mnogo stručnih usavršavanja koja su imala cilj da se senzibiliziraju nastavnike u odnosu na učenike iz manjinskih skupina, pa time i na učenike Rome, te prilagode pristup u radu u skladu sa posebnim potrebama u kojima se ovi učenici nalaze”, rekli su nam iz Zavoda.

“Iako u Budžetu Kantona nije predviđena stavka samo za romsku populaciju, aktivnosti koje realizira Ministarstvo, odnose se na sve učenike koji su u stanju socijalne potrebe. Svake godine Vlada Zeničko-dobojskog kantona, na prijedlog Ministarstva, u Budžetu Kantona osigura sredstva potrebna za realizaciju Programa obaveznog predškolskog odgoja i obrazovanja za djecu u godini pred polazak u osnovnu školu”, kažu iz Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona.

NIJE SVE TAKO CRNO

Jedan od pozitivnih primjera je Tuzlanski kanton koji ima posebnu budžetsku stavku namijenjenu Romima. U Budžetu za 2022. Za ove svrhe izvdojeno je 81.000KM više nego lani. 85 hiljada maraka izdvojeno je za stipendiranje učenika Roma i ostalih nacionalnih manjina.

“128.000KM – implementacija akcionog plana o obrazovnim potrebama Roma i ostalih nacionalnih manjina”, piše u opisu ove budžetske stavke. 

Romi se pominju i u Budžetu grada Banjaluka. Ipak, budžetske stavke nisu razvojne, one su mjera pomoći za djecu iz socijalno ugroženih porodica.

U odgovorima na novinarski upit, većinom smo nailazili na opšta pojašnjenja stavki za socijalne kategorije koje mogu uključivati Rome. Rijetki slučajevi gdje se nalaze rijetke stavke koje se odnose striktno na Rome, nažalost, nisu dovoljni. Kao što nije dovoljno da ovu populaciju svrstavamo uopštenom stavkom u budžetu automatski kategorizujemo kao socijalnu kategoriju. Država dostojna čovjeka, ne konstitutivnog, ne ostalog, nego čovjeka, hitno je potrebna preostalom broju stanovništva koje još nije s pasošem u rukama trajno prešlo njene granice.

Dok se političari bore za glasačko tijelo, glasačko tijelo odlazi.

Na kakav se to Ustav pozivamo da očuvamo manji entitet, kakve to majorizacije želimo ispraviti mijenjanjem Ustava, kad upravo to uređenje krši jedno od osnovnih ljudskih prava manjina, čak iako je u Strazburu presuđeno drugačije. U stilu bahatosti vlastodržaca, a slenga lokalnog stanovništva: Šta će Strazbur?

(Newipe)