EU Roma

Mijatović: Pojačati napore u ispunjavanju humanitarnih potreba i zaštiti ljudskih prava ukrajinskih izbjeglica

Prema UNHCR-u, više od 3,6 miliona ljudi do sada je izbjeglo iz Ukrajine od početka rata. Većina ih su u zemljama blizu Ukrajine

Sve države članice trebale bi ojačati svoje napore kako bi koordinirali i na domaćem i evropskom nivou, i povećali podršku odgovoru na humanitarne potrebe i potrebe ljudskih prava onih koji bježe od rata u Ukrajini, kazala je Povjerenica za ljudska prava Vijeća Evrope, Dunja Mijatović, nakon što su članovi njenog tima boravili u posmatračkoj misiji u Slovačkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumuniji i Češkoj. 

Istakla je da je hitno potrebno srednjoročno i dugoročno planiranje kako bi se osigurala održivost humanitarne pomoći, učinkovita integracija, te zaštita sigurnosti i dostojanstva ljudi koji bježe.

Povjerenica je naglasila da države članice koje ne dijele granicu s Ukrajinom također moraju pojačati svoju ulogu u koordinaciji i podršci, što bi uključivalo olakšavanje kretanja u druge zemlje.

Prema UNHCR-u, više od 3,6 miliona ljudi do sada je izbjeglo iz Ukrajine od početka rata. Većina ih su u zemljama blizu Ukrajine. S obzirom na izazove s kojima se susreću ove zemlje, sve države članice Vijeća Evrope trebale bi pojačati svoju pomoć, uključujući osiguravanje svih potrebnih financijskih sredstava, kazala je Mijatović.

Naglasila je da posebno hitno treba pomoći u prebacivanju ljudi koji bježe iz Ukrajine u druge zemlje Evrope. Do sada je kretanje dalje uglavnom bilo spontano ili organizovano od strane privatnih aktera.

„Ali vlade i općine u drugim državama članicama moraju hitno početi koordinirati sa zemljama koje su najbliže Ukrajini, i to moraju uraditi u velikom broju kako bi zadovoljile trenutne potrebe… Također je važno s ciljem smanjenja rizika od trgovine ljudima i iskorištavanja. Slanje više vozova, autobusa i drugih prevoznih sredstava na koordiniran način vrlo je konkretan korak koji vlade, regije i gradovi sada mogu i moraju poduzeti“, istakla je Mijatović.

Kako je naglasila, posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti određenih grupa ljudi.

„Rizik od trgovine ljudima, ženama i djecom, naglašen je u svim posjećenim zemljama. Registracija osoba koje nude prevoz i smještaj ili tajne policijske operacije na mjestima dolaska su hvale vrijedni načini rješavanja ovog problema. Ipak, potrebno je pojačati ove napore u sprječavanju i borbi protiv trgovine ljudima. Preporuke Grupe stručnjaka Vijeća Evrope za aktivnosti protiv trgovine ljudima (GRETA) i Lanzarote komiteta trebale bi poslužiti za daljnje djelovanje. Osim toga, kad su u pitanju žene i djevojke koje bježe iz Ukrajine, pristup uslugama reproduktivnog zdravlja u državama u kojima se nalaze može biti problematičan i na to bi trebalo posebno obratiti pažnju“, stoji u saopćenju povjerenice.

Navodi i da bi granična kontrola, agencije za provedbu zakona i za zaštitu djece također trebali više uraditi na identifikaciji i registraciji djece bez pratnje i razdvojene djece, te provesti postupke traženja porodica i spajanja sa djecom.

Izražena je zabrinutost i za druge grupe. Pristigli su izvještaji da su u nekim slučajevima Romi drugačije tretirani zbog duboko ukorijenjenih predrasuda prema njima, što utječe na mogućnosti pristupa smještaju, pomoći i drugim stvarima. Također postoji zabrinutost u vezi s osobama afričkog porijekla. LGBTI osobe, starije osobe i osobe s invaliditetom također su identifikovane kao posebno ranjive. Mnogi od njih zahtijevaju proaktivniju pomoć i orijentaciju u traženju zaštite, zaključila je Mijatović.

(Newipe)

Srodni artikli

Back to top button