Pandemija nije ekonomski značajno uticala na Rome, i bez nje loše žive

Piše: S.T.

Nermin Pašić živi u sarajevskom naselju Gorica. Zatičemo ga kako sjedi na kamenu s kojeg gleda u oronulu kuću i čeka da prođe dan. Obaveza nema, nezaposlen je, a globalni događaji ga ne interesuju previše, i ne brinu. Na njegov život ni nemaju previše uticaja. Tako je i sa pandemijom COVID-19, kaže da se za njega ništa nije promijenilo, ni u ekonomskom, ni u zdravstvenom smislu.

„Nije uticala jer nemam posla ni sa pandemijom ni bez pandemije. Isto nam je u pandemiji, nismo ništa osjetili. Isto je sve bilo i ranije. Nismo se ni razbolili mi Romi“, kaže za Newipe Pašić.

Nehro Tahirović kaže da je proglašenjem pandemije sve ostalo isto. Romi su, priča nam, od pamtivijeka živjeli teško, ali da se to na njima ne primjeti.

„Romi su veseljaci i pjevaju i kad imaju para, pjevaju i kad nemaju para“, kaže Tahirović.

Na njega pandemija nije uticala jer je penzioner, ali je zabrinut za mlađe generacije.

„Nemaš ti u mojoj mahali puno zaposlenih. Imaš možda dva ili tri čovjeka koja rade u preduzeću. Ja sam srećom u penziji, ali šta će ova omladina. Kud će oni? Čim kažu da su Romi, niko i neće da ih zaposli“, dodaje Tahirović.

Priča Muhameda Hasanovića je malo drugačija. Njegov je život pandemija itekako promijenila, s obzirom na to da je na pijaci Ciglane prodavao polovnu robu. Najteže mu je bilo za vrijeme lockdowna.

„Normalno da nije isto,  kako će se isto živjeti. Nismo se mogli kretati, izlaziti. Nisam mogao ići zaraditi, nisam mogao ništa“, govori Hasanović.

Od svih Roma, iz njegovog naselja, sa kojima smo razgovarali samo on radi. No, pandemija je i to promijenila. Trenutno ne ide na pijacu jer se oporavlja od infekcije virusom COVID-19. I kad se vrati na pijacu pitanje je hoće li i koliko će zaraditi.

„Sad je manja kupovna moć građana jer su svi osjetili ovo ekonomski. Ljudi nemaju para, veliko je opšte poskupljenje i odmah se to odrazi na sve ostalo. Nema zarade, 50 posto je manja zarada sada nego što smo zarađivali prije pandemije. Ne može čovjek izdržati, ja ne znam kako ljudi žive. Ne samo mi, nego svi“, pita se Hasanović. 

Država Romima okrenula leđa

Hasanovićeva komšinica Emina, koja nije htjela detaljnije govoriti, u neformalnom razgovoru nam je rekla da nikada nije ni radila, pa su ekonomski uticaji COVID-19 na Rome neznatni. Pomoć države, kaže, nije postojala.

„Niko nam nije pomogao, dva puta su nam donijeli higijenske pakete iz Opštine i ništa više“, razočarano nam govori Hasanović.  

Boris Pupić, portparol Agencije za zapošljavanje BiH u razgovoru za Newipe kaže da se ne može reći da su posljedice pandemije posebno uticale na Rome.

„Upravo iz razloga što je romska populacija i prije bila na marginama ekonomskih tokova i inače društvenog života“, kaže Pupić.

Koliko je ljudi u BiH koji rade kao Hasanović niko ne zna. Podaci o njima ne postoje, ali Pupić tvrdi kako je pandemija zapravo najviše na njih uticala.

„Najviše je pretpjela ta siva zona i ta neformalna ekonomija. Jer ljudi nisu imali mogućnosti da bilo šta rade, da privređuju, nisu imali nikakva socijalna prava na osnovu svog rada  jer nisu bili zvanično ni u kakvom radnom odnosu, sigurno su osjetili to“, objašnjava Pupić.

Dodaje da podaci sa evidencije nezaposlenih osoba u 2021. govore kako se tržište rada stabilizovalo u odnosu na 2020. i da je broj nezaposlenih Roma u BiH smanjen i sada je na nivou iz 2019. Tada je na evidencijama nezaposlenih bilo 3558 Roma, dok ih je u prošloj godini bilo 3581, odnosno 23 više u odnosu na period prije pandemije.

Pupić naglašava kako godinama zbog neusvajanja državnog budžeta izostaju sredstva za pomoć Romima. U prošloj godini taj problem je djelimično premošten zahvaljući neutrošenim budžetskim sredstvima iz prethodnih godina, ali tekuća godina donosi veliku neizvjesnost budući da ni ove godine nije usvojen budžet institucija BiH pa se tako mogu finansirati samo tekući troškovi.

Za Rome više nema ni mrvica

Neutrošena budžetska sredstva prošle godine su iskorištena na način da su pomoć dobili Romi koji su htjeli pokrenuti vlastiti biznis, ali i poslodavci koji su htjeli uposliti Rome.

„Nažalost u 2022. godini nemamo nikakvu naznaku da će se takvi programi implementirati sve dok se ne usvoji Budžet BiH odnosno dok ta sredstva ne postanu operativna jer više nema sredstava koja su neutrošena. Neka sredstva bi mogla ostati u slučaju odustajanja od nekih programa, toga uvijek ima, ali to su neka minimalna sredstva 10, 20 hiljada KM. To bi stvarno bilo dovoljno za zapošljavanje neka dva ili tri kandidata, a od toga stvarno nema ništa“, objašnjava Pupić.

OSCE: romska populacija već bila u teškom položaju prije pandemije

Romi su jedna od 17 priznatih nacionalnih manjina u BiH, ali ujedno i najveća i najmarginalizovanija manjinska zajednica u BiH. Diskirimacija Roma u BiH ogleda se u poljima obrazovanja, zapošljavanja, pristupa socijalnoj zaštiti, zdravstvenim uslugama, stanovanju i imovinskim pravima (podaci OSCE).

Iz ove organizacije kažu kako su Romi osjetili ekonomske posljedice pandemije. Prema podacima koje su skupili od romskih nevladinih organizacija, romske zajednice su bile naročito pogođene – i u ekonomskom i u socijalnom smislu.

„Pošto mnogi u romskoj zajednici žive od dnevnica, pandemija bolesti COVID-19 i, u vezi sa tim, zatvaranje mnogih aspekata javnog života ostavila je mnoge ljude bez mogućnosti da rade, čime su ostali bez glavnog (i često jedinog) izvora prihoda. Pored toga, romska djeca su bila u naročito nepovoljnom položaju kada su škole prešle na učenje na daljinu, jer je većini porodica u zajednici nedostajala IKT oprema i internetska veza neophodna da bi njihova djeca pohađala nastavu putem interneta“, kazali su za Newipe iz misije OSCE-a u BiH.

Koliko je pandemija uticala na ekonomski status Roma u BiH iz misije OSCE-a ne mogu donijeti konkretan zaključak jer, kako kažu, ne raspolažu sa dovoljno neophodnih podataka.

„Važno je naglasiti da je romska populacija već bila u teškom položaju prije pandemije. Bez obzira na to, kao što je ranije pomenuto, epidemiološke mjere preduzete kao odgovor na pojavu koronavirusa su naročito teško pogodile romsku zajednicu i u ekonomskom i u socijalnom smislu. Misija OSCE- u BiH bila je u kontaktu sa nekoliko romskih porodica koje nisu imale pristup pitkoj vodi i struji. Iako je ovo stanje postojalo i prije pandemije bolesti COVID-19, ovakva situacija je predstavljala naročito opasnu prijetnju po zdravlje tokom vanredne zdravstvene situacije”, dodaju iz OSCE-a.

Jasno je da je pandemija uticala na ljude širom svijeta, milioni su preminuli, desetine miliona je ostalo bez posla, ali posljedice su najmanje osjetili Romi. Njihov je život ionako težak. 

(Newipe)