Tumačenje Vlade FBiH: Romi nemaju stalno mjesto boravka jer im je to “dio tradicije”

Piše: Slađan Tomić

Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih zemalja koja svojim Ustavom diskriminiše svoje građane jer jedni imaju ekskluzivna prava kao konstitutivni narodi, dok su Ostali tek građani drugog reda bez političkih, a često i ljudskih i građanskih prava.

Ustavno uređenje i Izborni zakon su takvi da čak i ti konstitutivni imaju ograničenje političkih prava jer se Hrvati i Bošnjaci ne mogu kandidovati za Predsjedništvo iz Republike Srpske, dok se za istu funkciju ne mogu kandidovati ni Srbi iz Federacije.

Presude “Sejdić i Finci”, “Zornić” i ostale, nisu otvorile oči bh. vlastima da krenu razbijati diskriminatorni okvir, naprotiv njih ta omča nejednakosti ne guši, već drži na vlasti.

Kao najveća grupa od 17 nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini Romi bi, po uzoru na zemlje okruženja, trebalo da imaju svoju kvotu u državnom, entitetskim i kantonalnim parlamentima i vladama, ali to nije slučaj. Romi u BiH ne ostvaruju ni osnovna prava, zapošljavanje Roma je mizerno, a vlast godinama probleme romske populacije pripisuje tradiciji, a ne diskriminaciji i vlastitom neradu.

Tako naprimjer u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti FBiH iz 2011. koji je mijenjan 2013. u Članu 12, stav 16 piše da zdravstvena zaštita obuhvata i “zdravstvenu zaštitu osoba romske nacionalnosti koja zbog tradicionalnog načina života nemaju stalno prebivalište, odnosno boravište u Federaciji.”

Spornu definiciju 10 godina niko nije problematizirao, a očito da stotine parlamentaraca koji su prošli kroz oba doma Federalnog parlamenta misle da Romi žele da se sele iz jednog neuslovnog objekta u drugi neuslovni objekt, iz države u državu.

U glavnom bh. gradu koji bi trebalo da bude lider integracije, Romi žive bez struje, vode, kanalizacije. Sramno pojmovno stigmatiziranje Roma kroz sporni zakon niko nije primjetio ni nakon što su Rome istjerali sa Ilidže kada je romsko naselje srušeno kako ne bi “kvarilo pogled ruskom ambasadoru.” Ako ništa drugo, bar taj incident mogao je zakonodavcu ili zakonopiscu otvoriti oči jer je to najočigledniji primjer tjeranja Roma koji su mjesto stanovanja promijenili ne zbog tradicije, već su natjerani.

Na stranici Ministarstva zdravlja FBiH otvoren je poziv za dostavljanje prijedloga, sugestija i mišljenja na Zakon o zdravstvenoj zaštiti i na Zakon o zdravstvenom osiguranju. To je odlična prilika za izabrane predstavnike građana da intervenišu i zatraže brisanje sporne definicije.

Iz resornog ministarstva još nismo dobili odgovore na naša pitanja, a kada ih dobijemo biće integrisana u tekst.

Zastupnici u Predstavničkom domu BiH bili su ažurniji i pristali su o ovoj temi govoriti za Newipe. Zastupnik Naše stranke Amir Purić kaže da je za spornu formulaciju čuo prije nekoliko godina nakon reakcije medija i javnosti na saopštenje Vlade Federacije. Smatra da je ovakvo definisanje pojmova diskriminatorno ili, najblaže rečeno, jako nespretno.

“Potrebno je da se osigura zdravstvena zaštita i osobama koje iz objektivnih razloga nemaju stalno prebivalište ili boravište u FBiH, ali neprihvatljivo je da se “tradicionalni način života” navodi kao uzrok tog statusa u slučaju osoba romske nacionalnosti. Stvarni uzrok se, u suštini, najprije može pronaći u siromaštvu koje je posljedica strukturalne diskriminacije, pa i rasizma prema romskoj populaciji općenito. Relevatna istraživanja pokazuju da su Romi i danas jedna od dvije najugroženije manjinske grupe u Bosni i Hercegovini”, rekao je Purić za Newipe.

Zukan: Tražiću da se mijenja sporna definicija

Zastupnik SDP-a u federalnom parlamentu Belmin Zukan je takođe mišljenja da je trenutna formulacija neprihvatljiva.

“Iako ona u svojoj suštini ima namjeru obuhvatiti 16 grupa stanovništva zdravstvenom zaštitom u vezi sa sprečavanjem, suzbijanjem, ranim otkrivanjem i liječenjem bolesti od većeg socijalno-medicinskog značaja, ovakva kvalifikacija je po mom mišljenju neprihvatljiva i potrebno ju je drugačije propisati, ali na način kako ova grupa ne bi izgubila pravo na ovaj oblik zdravstvene zaštite”, rekao je Zukan u razgovoru za Newipe.

Dok čekamo odgovor iz ministarstva šta je tačno tradicionalno među romskom populacijom zbog čega nemaju prebivalište u Federaciji BiH, te šta je tradicionalni život Roma, Zukan kaže da se ministarstvo ne bi ni trebalo baviti tradicijom.

“Prije svega, smatram da zakonodavac ne bi trebao da se upušta uopće u određivanje „tradicionalnih“ načina života, nego da stanovništvu omogući ostvarivanje prava, naročito iz oblasti zdravstvene zaštite, bez obzira na način života. Zakonodavac koji je prije 13 godina donio, te prije 10 godina izmjenio ovaj zakon očigledno nije razmišljao na takav način, niti je vodio računa o socio-ekonomskim faktorima koji doprinose uslovima života romske manjinske populacije”, dodao je Zukan.

On do sada nije istraživao niti se detaljno bavio ovim Zakonom, jer je njegov fokus u vezi zdravstva bio na Zakonu o zdravstvenom osiguranju, odnosno omugućavanju grupama stanovništva koje su isključenje iz zdravstvenog osiguranja da dobiju to pravo.

“U narednim danima ću prije svega uputiti zahtjev, odnosno zastupničko pitanje nadležnom Federalnom ministarstvu zdravstva za obrazloženje ovakve norme, te potom tražiti od tog ministarstva da upute prijedlog izmjena ovog propisa kako bi iz Zakona bila brisana ovakva kvalifikacija”, obećao je Zukan.

I zastupnik Naše stranke Amir Purić kaže kako će sa kolegama iz kluba razgovarati o diskriminatornim odredbama zakona.

“Smatram da je potrebno predložiti izmjenu zakona i o tome ću se konsultovati sa kolegama iz kluba Mirsadom Čamdžićem, koji je i predsjednik komisije za ljudska prava Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, te Mirjanom Marinković-Lepić, koja se u prethodnom mandatu na državnom nivou bavila položajem Roma u BiH, kako bismo ponudili ne samo ovu svakako potrebnu terminološku izmjenu nego i paket javno finansirane intenzivne inkluzije romske zajednice u bh. društvo kroz programe poput uključivanja sve romske djece u obavezno obrazovanje, poticaje zapošljavanja romske populacije, edukativne programe za stariju populaciju, rješavanje stambenog pitanja”, obećava Purić.

Kratina: Aktuelna formulacija potpuno neprimjerena

Zastupnica DF-a Alma Kratina kaže kako je uključivanje predrasuda i stereotipa u bilo kakve formulacije u samim zakonskim rješenjima potpuno neprimjereno. 

“Ja sam se više bavila Zakonom o zdravstvenom osiguranju, jer kroz taj Zakon posebno građani romske nacionalnosti jesu diskriminisani i to djeca u dobi od 6 do 15 godina koja nemaju nikakvo zdravstveno osiguranje,ni osnovni paket. Naime, djeca iz socijalno urušenih porodica koja iz razloga zapuštenosti ili bolesti ne pohađaju nastavu, a ni roditelji im nisu zdravstveni osiguranici, nemaju ni osnovni paket zdravstvene zaštite. Uglavnom se radi o djeci iz Romske populacije. Potpuno su nevidljivi za sistem i federalni Zakon o zdravstvenoj zaštiti. Pokušala sam to mijenjati kroz izmjene i dopune ovog Zakona ali nisam uspjela. Ministarstvo zdravstva mi je u odgovoru na moj upit vezano za ovu diskriminaciju potvrdilo da to treba mijenjati  i da jeste diskriminacija  ali novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti nikad nisu uputili u Parlament i tako sad već godinama”, kaže Kratina.

Zastupnici i ministri sada imaju priliku mijenjati stanje jer su zakoni u proceduri.

“U zemlji potpisnici Konvencije o pravima djeteta, u zemlji u kojoj Ustav garantuje obaveznu zdravstvenu zaštitu za svu djecu postoje djeca nevidljiva za sistem koji ostaju u milosti gradova i kantona da im obezbijede osnovni paket zdravstvene zaštite onoliko koliko su u mogućnosti”, kaže Kratina.

Nedostatak prilika, diskriminacija, niska stopa zaposlenosti, isključenost iz društva i drugi faktori razlozi su zašto Romi često nemaju prebivalište na teritoriji FBiH, a tradicija je, očigledno, samo izgovor da se socijalna i zdravstvena isključenost najveće nacionalne manjine u BiH nastavi.

Nova parlamentarna većina i nova Vlada Federacije ima priliku ispraviti sramnu formulaciju i uzroke problema Roma nazvati pravim imenom.

(Newipe)