Istražujemo

ROMI I JEZIK: Romski jezik nije samo sredstvo komunikacije, već i kulturni identifikator

Važnost izlaganja širem krugu ljudi autentičnih romskih tekstova kao što su priče, legende, bajke, pjesme itd, mogli bi Rome približiti drugim narodima, otvoriti prostor za otvaranje i polemiku o političkim rješenjima

Piše: Amra Ahmetović

Izuzetno bogat i veoma konstruisan, romski jezik, nosi korijene iz sjeverne Indije. Ima 150 dijalekata, te se govori u isto toliko zemalja svijeta. Kroz dugogodišnju borbu za integraciju u društvo i smanjenje diskriminacije, manje važnosti se posvećivalo romskom jeziku, tradiciji i kulturi. A zapravo, ono što čini jedan narod jesu upravo jezik, tradicija, običaji, historija i kultura.

Romski jezik se sve više zaboravlja, a mladi Romi i Romkinje ga gotovo i ne govore.

Almir Agić umjetnik iz Ilijaša kao najveću prepreku u korištenju romskog jezika od strane mladih Roma i Romkinja vidi u osudi zajednice:

„Mislim da mladi Romi i Romkinj ne govore rosmkim jezikom zato što smatraju da će biti jos više diskriminisani  od okoline koja ih okružuje.“

Almir takđer ne govori romski jezik, a  kao razlog navodi to što niko u njegovoj porodici ne govori romski jezik, pa nije imao od koga naučiti.

@glasroma

Romski jezik se sve više zaboravlja, a mladi Romi i Romkinje ga gotovo i ne govore. #romanichib #romskijezik #romi #glasroma

♬ original sound – Newipe portal

„Problem je što mi u školi ne možemo naučiti romski jezik, kao neke druge jezike. Nemamo kadar koji bi nas podučavao“, govori Almir.

Mladi umjetnik želi podići svijest o mogućnosti zboravljanja romskog  jezika, želi da se ukljuće svi akteri koji doprinose rastu broja Roma koji govore romski jezik, uključujuči i samog sebe.

„Mislim da je od krucijalog značaja prakticiranje romskog jezika, zato što nestajanjem romskog jezika nestaje i romski narod“, objašnjava nam.

Na kraju se Almir ponovno osvrnuo sa sve mlade Rome i Romkinje, uključujući i samo sebe i poručio:

„Činjenica da ne govorimo romski jezik ne umanjuje našu pripadnost romskoj zajednici niti našu važnost kao Roma. Biti Rom je puno više od samo govora jednog jezika – to je dio identiteta, kulture, povijesti i nasljeđa koje nosimo sa sobom. Međutim, mislim da trebamo da naučimo romski jezik. Romski jezik je važan dio romske kulture i jezika, a učenje novog jezika nam također može pomoći u razumijevanju vlastitog nasljeđa i kulture te povećati našu mogućnosti za komunikaciju s drugim Romima“, poručuje Almir.

U današnjem društvu, velike su borbe za očuvanje kulture i jezika. Međutim, za romsku zajednicu to predstavlja izazov koji je teško prevladat.
Ernad Osmić, nastavnik Bosanskog jezika i književnosti, osvjetljava izazove s kojima se susreće romski jezik. On tvrdi da jezik, kao mnogi kulturni identiteti zajednice, često se smatra sredstvom za izražavanje političkih mehanizama koji malo imaju veze s lingvistikom.  Smatra da romski jezik nije samo sredstvo komunikacije, već i kulturni identifikator koji Romi ne mogu prepustiti čak i ako bi to željeli.

Ono s čim se Romi glede svoga jezika, prema mome skromnom mišljenju, suočavaju su prijetnje koje ugrožavaju svi jezici nekog naroda (a pogotovu manjinskog), a to su odvajanje jezika od njegove svrhe kao nosioca kulturalnog naslijeđa i upotreba istog u svrhu drugih agendi“, govori Osmić.

Prema Osmiću, država je uvijek projekt jedne zajednice,  iako populacija unutar država može biti višeetnička i multinacionalna, empirijski dokazi pokazuju da državni aparat uvijek favorizira određenu zajednicu, rasu ili etničku skupinu. Međutim,smatra da to ne umanjuje činjenicu da čak i takve države imaju obvezu prema manjinskim populacijama i da se  odgovornost države u tom smislu treba usredotoči na prepoznavanje i podržavanje aktera unutar korpusa  manjinske zajednice koje rade na stvarnim politikama usmjerenim prema tom narodu.

Ernad Osmić

 „Mislim da je romski jezik samom svojom prirodom osuđen da bude percipiran kao drugost, pa čak možda i unutar romskih zajednica na prostoru bivše Jugoslavije“, kaže Ernad Osmić.

Prema njegovim riječima, internalizacija shvaćanja svog maternjeg jezika kao nečegEa što treba izbjegavati u javnosti neminovno dovodi do shvaćanja sebe kao nekoga tko ne pripada mjestu gdje žive. Osmić naglašava da ugrožavanje jezika ne ugrožava samo kulturno naslijeđe, već i shvaćanje sebe kao pojedinca.

Kako navodi, važnost izlaganja širem krugu ljudi autentičnih romskih tekstova kao što su priče, legende, bajke, pjesme itd, mogli bi Rome približiti drugim narodima, otvoriti prostor za otvaranje i polemiku o političkim rješenjima.

Najveći izazov u podučavanju romskog jezika, kako Osmić navodi je nedostatak kadra i institucionalne podrške. On smatra da se zanemarivanjem ove problematike,ne uspijeva dati primjer mlađim generacijama Roma da mogu ići dalje i postati dio institucija.

Internalizacija sebe kao drugost se kod Roma oduvijek dešavala, pa je često samo obrazovanje ključ koji bi mogao dovesti do nekih značajnijih pomaka. Kada budemo imali ozbiljan kadar koji će shvaćati romski jezik kao bogatstvo kulture, i kada taj kadar sebe nametne u institucije, onda bismo tek mogli razgovarati o početku rješavanja ovoga pitanja“, zaključio je Osmić.

(Newipe)

Srodni artikli

Back to top button