Region

Izvještaj o ljudskim pravima u Hrvatskoj: Romi najviše diskriminisani

Izvještaj pučke pravobraniteljice o stanju ljudskih prava 2022. u Hrvatskoj koji služi kao sistem ranog upozorenja na rupe u sistemu zaštite ustavnih i zakonskih prava građana biće danas službeno predstavljen.

Inače, pučka pravobraniteljica je u ovom izvještaju istakla da je bilo oko 3000 pritužbi građana, najviše zbog prava na zdravlje, diskriminacije i pravosuđa, a udruženja su upozorila na nastavak nasilnog postupanja prema migrantima, kršenje reproduktivnih prava žena i diskriminaciju Roma.

U analizi stanja ljudskih prava i sloboda u Hrvatskoj za 2022., pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter navela je preporuke za jačanje i zaštitu ljudskih prava kojih je u najnovijem izvještaju čak 170. S druge stran ističe da je najviše pritužbi zaprimljeno u području prava na zdravlje gdje su se građani obraćali zbog neadekvatnog i nepravodobnog liječenja, propusta u informiranju pacijenata, neadekvatne komunikacije liječnika i nejasnoća u postupanju po njihovim pritužbama.

U analizi stanja ljudskih prava i sloboda u Hrvatskoj pučke pravobraniteljice izdvaja se i poglavlje o tražiteljima međunarodne zaštite i ilegalnim migrantima. Ističe se i kako se lani bilježi pad broja pritužbi s navodima o “push-backu” imigranata, no i da organizacije civilnog društva i nadalje izvještavaju o prikupljenim svjedočanstvima o “push-backu” i nemogućnosti traženja međunarodne zaštite.

“Tokom 2022. zabilježen je najveći broj zahtjeva za međunarodnom zaštitom od 2004. odnosno od donošenja prvog Zakona o azilu. Tokom godine zatražilo ju je 12.827 osoba, od toga 10.087 u stanicama granične policije te 137 u stanicama aerodromske policije”, ističe se u izvještaju.

U izvještaju se ističe i da su Romi najdiskriminisanija grupa u Hrvatskoj, “što ne čudi s obzirom na marginalizaciju i diskriminaciju s kojom su suočeni, kao i nedovoljne politike uključivanja Roma u društvo”.

“Na pitanje koje se grupe najčešće susreću s diskriminacijom, građani i dalje odgovaraju da su to Romi (18 posto), a 3 posto da su to Srbi. Podaci o socijalnoj distanci pokazuju da čak 55 posto ispitanika smatra da većina Roma živi od socijalne pomoći i ne želi raditi, nešto više od četvrtine da bi Romi koji rade u uslužnim djelatnostima odbili mnogo klijenata, dok bi za gotovo četvrtinu ispitanih, kada bi imali vlastitu firmu, bio problem zaposliti Rome”, ističe se u izvještaju.

Pritom se navodi segregacija romske djece u školama, zabrane ulaska Roma u neke lokale u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, kao i problem s dvojezičnošću. Konkretno, navodi se da je udio pripadnika romske nacionalne manjine u Općini Orehovica porastao s 18,29 posto na 33,68 posto, čime su se stekli uslovi za ostvarivanje ravnopravne službene upotrebe jezika i pisma kojim se služe pripadnici romske manjine.

“Najviše problema u ostvarivanju prava romske manjine imamo u Međimurju. No, od borbe za ostvarivanja prava Roma, a naročito za dvojezičnošću u općini Orehovica, nećemo odustati”, kazao je Veljko Kajtazi, zastupnik nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru.

(Newipe)

Srodni artikli

Back to top button