Da li će nova Strategija za uključivanje Romske i Aškalijske zajednice na Kosovu poboljšati njihov položaj?

Tekst: Avdi Misini

Nova strategija za uključivanje RAE zajednica u kosovsko društvo za period od 2022. do 2026. godine, koja je predstavljena krajem prošle godine, predstavlja nastavak politike Vlade Kosova da poboljša položaj zajednica Roma, Aškalija i Egipćana i da izgradi multietničko društvo i stvori jednake mogućnosti za sve građane.

Definisano je pet oblasti djelovanja: obrazovanje, zapošljavanje i socijalna zaštita, zdravstvo, stanovanje i diskriminacija.

Za ovu strategiju, za razliku od prethodnih strategija, nadležne institucije će izdvojiti finansijska sredstva za njeno sprovođenje. Takođe, ministarstva i opštine su u obavezi da imenuju relevantne službenike za izvještavanje o sprovođenju strategije, koji će sarađivati sa autorom ovog dokumenta, Kancelarijom za dobro upravljanje pri Kancelariji premijera.

Pored jasnih ciljeva u strategiji uskoro će se publikovati izvještaj o konkretnim rezultatima, kaže Habit Hajredini, direktor Kancelarije za dobro upravljanje.

“Očekujemo da ćemo u martu izaći sa godišnjim izvještajem o realizaciji, koliko smo napredovali. Naravno, sada je lakše vidjeti napredak, jer smo identifikovali budžet odgovarajućih ministarstava i vidjeli smo da je u posljednja tri mjeseca prošle godine vladala velika dinamika institucija u sprovođenju Akcionog plana Strategije. Sada radimo sa lokalnim nivoom na jačanju lokalnih mehanizama, na formiranju lokalnih akcionih planova u vezi sa ovom strategijom”, kazao je Hajredini.

Civilno društvo, na osnovu prethodnih iskustava, ima različita mišljenja o novoj strategiji. Kažu da treba uzeti u obzir preporuke NVO i izbjegavati greške iz prošlih strategija.

Baškim Ibiši iz organizacije “Advancing Together” kaže da je skeptičan u pogledu rezultata nove strategije.

“Ne vidim da postoji ozbiljna pomoć za realizaciju ove strategije. Biće izazova, ne samo ove, već i dugi niz godina, sve dok politički subjekti koji rade u parlamentu ne budu ozbiljno odlučili da se ovaj problem riješi. Nemam povjerenja u strategiju, znajući da od 2006. godine radimo na različitim strategijama, različitim planovima i do sada nismo imali rezultate”, kazao je Ibiši.

Fatmir Menekše iz organizacije “Durmish Asllano” kaže da je strategija dio javne politike i da institucije moraju implementirati njen akcioni plan.

“Zapošljavanje je prioritet prioriteta. Ako se oko dvije hiljade Roma zaposli kroz dvije godine, onda će standard, svijest, život, ali i pristup Roma koji će ući u različite institucije, imati drugačiji smisao. Mislim da ovo može direktno uticati na dobro razumjevanje ili poboljšanje položaja zajednice. Poslije toga slijede zdravstvo, obrazovanje, kultura i informisanje, kao i podizanje svijesti”, kazao je Menekše.

Oblast kulture i informisanja je izostavljena u novoj strategiji i korišćenje termina  “anticiganizam” nije pravi način za borbu protiv diskriminacije zajednica, istakao je Osman Osmani iz organizacije “Nevo Koncepti”.

“Jedan od elemenata koji je izostavljen kada se pripremala ova strategija jeste pitanje informisanja i kulture. To je mnogo važno, znajući da je položaj romske zajednice takav kakav jeste. Oni žive na rubu društva i zato smo smatrali da ima nekih pozitivnih koraka, da je veoma važno da se bavimo pitanjem kulture i informisanja. Ovo podiže svijest ne-Roma i Roma gdje postoje situacije u kojima treba pokazati pozitivne prakse koje institucije i civilno društvo ostvaruju u praksi. Veliki dio Roma je bio protiv naziva ‘anticiganizam’ jer su Romi Romi, a ne Cigani. Protiv ovog lošeg imena ne treba da se bore ni institucije ni društvo, već treba da istupe, podignu svijest i osnaže političku  infrastrukturu”, kazao je Osmani.

Važnu ulogu u sprovođenju strategije imaju i organizacije civilnog društva, sa kojima ćemo sarađivati na mjerenju napretka, dodao je direktor Kancelarije za dobro upravljanje Habit Hajredini.

“Još nije prošlo godinu dana od implementacije i nemamo nikakvu evaluaciju od strane organizacija civilnog društva jer su većina njih i partneri u implementaciji. Moramo da mjerimo napredak u realnom smislu. Ukoliko nema pomaka u opštinama ili ministarstvima, treba na konkretan način da identifikujemo koje radnje ili aktivnosti nisu realizovane, a kao koordinaciono tijelo lakše ćemo rješavati ove probleme. Radićemo zajedno sa nevladinim organizacijama na identifikovanju napretka u sprovođenju strategije”, kazao je Hajredini.

Baškim Ibiši iz organizacije “Advancing Together” smatra da Vlada Kosova treba da izgradi konkretni kratkoročni plan za poboljšanje pozicije zajednica.

“Naša vizija je da ako vlada zaista želi da radi, mora postojati konkretan plan. Sa jednogodišnjim planom sa konkretnim radom – koliko će kuća biti izgrađeno, koliko ljudi će biti zaposleno, koliko porodica će biti pomognuto u zdravstvu – tako se posao završava”, kazao je Ibiši.

U julu 2019. godine, lideri zemalja Zapadnog Balkana potpisali su deklaraciju o integraciji RAE u Poljskoj.

Potpisnik ovog dokumenta je i Kosovo, koje se time obavezalo na povećanje stope zaposlenosti pripadnika RAE zajednica, legalizaciju svih neformalnih naselja u kojima oni žive, obezbjeđivanje stalnog smještaja, povećanje stope upisa i završetka osnovnog obrazovanja na 90%, obezbjeđivanje upisa civilnog statusa, garantovanje zdravstvenog osiguranja, jačanje vladinih struktura za borbu protiv diskriminacije.

U Izvještaju o napretku za Kosovo, koji je objavila Evropska komisija 2022. godine, situacija zajednica Roma, Aškalija i Egipćana opisana je kao “teška”. Čak je i Human Rights Watch naveo da “diskriminacija Roma, Aškalija i Egipćana na Kosovu ostaje problem”.

(Newipe)