Izvještaj FRA: Romi u Evropi se suočavaju sa nepodnošljivom situacijom
Agencija EU za temeljna prava danas je objavila izvještaj o situaciji Roma u osam država članica EU – Hrvatskoj, Češkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Italiji, Portugalu, Rumuniji, Španiji i dvije države kandidate – Srbija i Sjeverna Makedonija.
U svakodnevnom životu Romi su često isključeni iz društvenog života, suočavaju se sa diskriminacijom i rasizmom, a njihovi životni uslovi se nisu poboljšali uprkos ciljevima koje je postavila EU da olakša njihovu integraciju, ocijenila je Agencija Evropske unije za temeljna prava (FRA).
Agencija EU za temeljna prava danas je objavila izvještaj o situaciji Roma u osam država članica EU – Hrvatskoj, Češkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Italiji, Portugalu, Rumuniji, Španiji i dvije države kandidate – Srbija i Sjeverna Makedonija.
Ova široka anketa o Romima i Evropi sprovedena je tokom 2021. godine, a u dokumentu, zasnovanom na skoro 8.500 intervjua sa Romima u nabrojanih 10 evropskih zemalja, govori se o „nedovoljnom i suviše sporom napretku“.
Svugdje se oni i dalje suočavaju sa šokantnim nivoima uskraćenosti, marginalizacije i diskriminacije, napominje u saopćenju za javnost direktor Evropske agencije za osnovna prava Michel O’Flaherty .
„Kreatori nacionalne politike treba da ulože sve napore da se bore protiv ove nepodnošljive situacije“, naveo je on.
Prema izvještaju agencije sa sjedištem u Beču, 80 posto Roma i dalje živi u siromaštvu, u poređenju sa generalnim prosjekom u EU od 17 posto. Ova brojka je bila ista i kada je objavljena prethodna studija na tu temu 2016 godine.
Više od polovine Roma živi u vlažnim, mračnim prostorijama bez odgovarajućih sanitarnih objekata, u poređenju sa 61 posto u 2016, a 22 posto nema tekuću vodu, u poređenju sa prethodnih 30 posto.
Njihova stopa zaposlenosti bila je samo 43 posto u 2020. godini, znatno ispod evropskog prosjeka od 72 posto. Romkinje imaju očekivani životni vijek od 71 godinu, a muškarci 67 godina, u poređenju sa 82 i 76 godina za opštu populaciju.
U obrazovanju, brojke su dramatične: 71 posto mladih Roma prerano napušta obrazovni sistem. Među onima koji pohađaju školu, mnoga djeca uzrasta između 6 i 15 godina pohađaju segregiranu školu (52%, u poređenju sa 44% u 2016), što je fenomen koji posebno pogađa Slovačku i Bugarsku. U Srbiji, Italiji i Portugalu udio djece u segregiranom obrazovanju je manji za 15%.
Trenutno, stopa Roma od 20 do 24 godine koji su stekli najmanje srednje obrazovanje iznosi 27% u svim zemljama EU. Najviša je u Srbiji, Mađarskoj, Sjevernoj Makedoniji i Hrvatskoj (između 46% i 39%), a najniža u Portugalu, Grčkoj, Češkoj i Rumuniji (između 10% i 22%).
Zabrinjavajući procenat romske djece (jedno od pet) je doživjelo nasilje ili uznemiravanje motivisano mržnjom zbog toga što su bili Romi, u posljednjih 12 mjeseci u ispitanim zemljama, prema njihovim roditeljima i starateljima. U Italiji je to slučaj sa polovinom romske djece. U Češkoj, Portugalu i Srbiji udio je skoro četvrtina. Udio je manji samo u Sjevernoj Makedoniji i Mađarskoj (11% i 16%).
U Hrvatskoj, Češkoj, Grčkoj i Mađarskoj, udio romske djece za koje je prijavljeno da su maltretirani ili uznemiravani značajno se smanjio od 2016. godine, dok se u Portugalu povećao.
Rezultati istraživanja pokazuju „pozitivne pomake u borbi protiv uznemiravanja i nasilja motivisanog mržnjom, ali bez stvarnih poboljšanja u pogledu diskriminacije“. Na sreću, ima i pokazatelja koji daju nadu.
„Naši nalazi identifikuju neke oblasti u kojima postoje poboljšanja u cjelini. Prvi je da manje Roma sada živi u lošim stanovima, i više Roma je sada svjesno svog nacionalnog tijela za ravnopravnost. To znači da znaju gdje mogu otići da se žale“, piše u izvještaju.
Tekst podsjeća da postoji desetogodišnji plan EU za podršku Romima. On postavlja jasan minimum ciljeva za države u smislu borbe protiv anticiganizma i diskriminacije, smanjenje siromaštva i isključenosti, i promovisanje učešća Roma kroz osnaživanje. EU zemlje moraju da postignu ove ciljeve do 2030.
Agencija za temeljna prava poziva države da pronađu načine za zaštitu osnovnih prava romske zajednice, redovnim prikupljanjem ovih podataka. Da bi se osigurao napredak, države članice imaju zadatak da razviju nacionalne strategije i izvještavaju o tome kako napreduju u ovoj oblasti svake dvije godine, navodi se u izvještaju.
(Newipe)