Nacionalne manjine u BiH su željne boljitka, šta nova vlast može ponuditi?

Piše: D.Mrkić

U Bosni i Hercegovini su nedavno održani Opći izbori, nakon kojih se svi pitaju kakve će promjene donijeti nova vlast. Između ostalih, to pitanje sebi postavljaju i pripadnici nacionalnih manjina čija su demokratska ali i egzistencijalna prava često ugrožena.

Malo je onih koji očekuju veće promjene, prvenstveno iz razloga što pitanja koja opterećuju nacionalne manjine nisu ni bila u fokusu predizborne kampanje, niti su naročito zastupljena u programima stranaka.

U nekim slučajevima nije lako definisati koliko se stavovi stranaka razlikuju o ovim pitanjima. Osim toga, još nije poznato ko će formirati izvršnu vlast na nivou kantona, Federacije i države. Stoga je prerano donositi zaključke o tome da li će se položaj nacionalnih manjina, među kojima su najbrojniji Romi, iole promijeniti, nakon dugo očekivanih oktobarskih izbora. Ipak, među aktivistima i onima koji se bave ovim pitanjima postoji nada da će stvari ipak krenuti nabolje, i da će nove vlasti imati više sluha za rješavanje urgentnih problema i ispravljanje nepravde prema pripadnicima nacionalnih manjina.

Kada je riječ o Kantonu Sarajevo, ne očekuju se neke promjene s obzirom na to da je tu najizvjesnije da neće doći do promjene vlasti. Tu Trojka sa Damirom Marjanovićem ima većinu od 19 glasova, i izvjesno je da će ponovo formirati vlast koju već drži. Predsjednik SDA Bakir Izetbegović ove sedmice je priznao da SDA neće moći formirati vlast u Sarajevu.

UOČEN NAPREDAK?

Iz misije OSCE-a u BiH za Newipe su kazali da će, nakon potvrđivanja rezultata izbora, političkim strankama i kandidatima koji osvoje mandate biti ukazana velika čast.

„Također će im biti povjerena i velika odgovornost. Konačni rezultati izbora odredit će budućnost ove zemlje i njenih građana, što se naravno odnosi i na nacionalne manjine“, kazali su.

Istakli su da je na ovim izborima uočen određeni napredak u pogledu odnosa prema nacionalnim manjinama.

„Po prvi puta je osoba iz reda Roma bila kandidat za zastupnika u Parlamentarnoj skupštini BiH. No još mnogo toga treba uraditi u cilju pružanja podrške učešću manjina u političkom životu u BiH. Pri tome najprije mislimo na provedbu presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci. Političari i nadležne institucije moraju unaprijediti  zakonodavstvo i prakse, u cilju sprečavanja povreda građanskih i političkih prava manjina i ostvarenja njihovog učešća u političkom životu“, naveli su.

Također su podsjetili da su pitanja važna za Rome mnogobrojna i raznovrsna, budući da je riječ o društveno, ekonomski i politički marginaliziranoj grupi.

„Ona se kreću od diskriminacije prilikom zapošljavanja do otežanog pristupa stambenom zbrinjavanju, obrazovanju i zdravstvenoj njezi, te potrebe za očuvanjem romske kulture i jezika. Akcioni plan BiH za rješavanje problema Roma pruža odgovore na sva ta pitanja. Sada je na novoizabranim nosiocima funkcija da osiguraju sredstva za punu provedbu ovog Akcionog plana. To je konkretan korak koji bi poboljšao status i položaj Roma u BiH“, kazali su iz OSCE-a.

VRŠITI PRITISAK NA DONOSIOCE ODLUKA

Predsjednik Udruženja Roma Euro-Rom i član Vijeća nacionalnih manjina BiH, Nedzad Jusić, kazao je da se skoro ništa nije desilo u odnosu na prethodne sazive, te da postoje neke male promjene lične prirode.

„Došli su neki novi ljudi, iste politike su ostale, da li će oni nešto mijenjati u svojim narednim politikama ne znam, ali mi, prvenstveno Romi, i sve druge nacionalne manjine, kao i svi građani, moramo i dalje vršiti određeni pritisak na sve donosioce odluka da se kreiraju određeni programi za dobrobit samih građana, u ovom slučaju pripadnika romske nacionalne manjine, kao i drugih nacionalnih manjina“, kazao je Jusić.

Posebno je naglasio da je, prema njegovim informacijama, veliki broj Roma izašao na izbore i dao svoj glas onima za koje su smatrali da ih mogu predstavljati u narednom periodu, te da je to jedan pokazatelj da strukture vlasti trebaju da rade za dobrobit tih građana.

„Čestitao bih kolegi Dervi na dobijenih 3439 glasova u izbornoj jedinici u kojoj je bio i moramo reći da je to ipak veliki broj pojedinačnih glasova koje je dobio, i to pokazuje i političkoj partiji koja ga je predložila da i oni trebaju da pomognu, ako budu formirali vlast, sa svojim programima i romskoj nacionalnoj manjini, a također bih čestitao Denisu Bećiroviću, te bi i član predsjedništva trebao u svojim aktivnostima da ulaže dodatne napore kako bi pomogao romskoj nacionalnoj manjini“, rekao je Jusić.

Dodao je da ostaje da se vidi da li će novoimenovani članovi predsjedništva nešto učiniti, te da li će možda imenovati nekog ambasadora, Roma, koji zadovoljava kriterije, ili nekog savjetnika.

„Učinite ono što možete, i samim tim dokažite Bosancima da ste istinski govorili u svojim predizbornim kampanjama, i da niste slučajno imali Rome na svojim listama. Siguran sam da su to ozbiljni političari koji će u narednom periodu otvoriti prostor i mjesto i za pripadnike romske nacionalne manjine da budu na određenim pozicijama. Također pozivam političke partije koje budu u vlasti da imenuju, zašto ne, po prvi put nekog Roma za ministra, naravno ukoliko zadovoljava kriterije, kao i svi drugi ministri“, poručio je Jusić.

STVARI BI MOGLE KRENUTI NABOLJE

Pravnik i aktivista za prava Roma, Emir Abduzaimović, podsjetio je da su i ovi izbori sprovedeni uz uskraćivanje pasivnog biračkog prava nacionalnim manjinama, budući da Ustav BiH onemogućava kandidovanje predstavnika nacionalnih manjina u Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Napomenuo je da je optimističan da bi po ovome pitanju stvari konačno mogle krenuti na bolje, ukoliko stranke okupljene oko Denisa Bećirovića, SDP-a i Naroda i pravde uspiju formirati vlast.

“SDP je već ranije nekoliko puta predlagao svoja rješenja za implementaciju presude ‘Sejdić-Finci’ prema parlamentarnoj većini, ali i prema međunarodnoj zajednici. Imajući to u vidu, mišljenja sam da će SDP, kao i ostale stranke sa kojima bude surađivao, nastojati da se konačno riješi pitanje implementacije ove presude. Također, sam gradonačelnik grada Zenica, Fuad Kasumović, čija stranka također predvodi  cijeli ovaj proces oko formiranja vlasti od strane dosadašnje opozicije, više puta je javno naglašavao da je svako društvo slobodno u onoj mjeri u kojoj svoja prava uživaju i nacionalne manjine, time jasno pokazujući da se istinski zalaže za poštivanje prava nacionalnih manjina. Ukoliko ipak stvari ostanu nepromijenjene, i trenutne vladajuće političke opcije nastave da vladaju, mislim da se i položaj Roma, ali i ostalih manjina u našoj državi neće bitnije promijeniti. Već je svima jasno da oni već decenijama ne mare za bolji položaj bilo kojeg naroda u BiH, a pogotovo pripadnika nacionalnih manjina”, kazao nam je Abduzaimović.

Također je istakao da bi nove vlasti na svim nivoima, ukoliko zaista to bude nova vlast, a ne dosadašnje vladajuće elite, trebale zajednički sjesti i konačno sagledati do kojeg stadija je stigla inkluzija Roma u Bosni i Hercegovini, o kojoj svi u medijima svakodnevno čitamo, ali, kako kaže, vrlo malo ljudi zna šta je to zapravo inkluzija Roma.

Naglasio je da bi se većina resursa trebala usmjeriti na ekonomsko jačanje pripadnika Romske populacije, budući da je proces stambenog zbrinjavanja prilično dovršen.

„Nažalost, svjedoci smo da inkluzija Roma u svom punom smislu nije zaživjela, jer imamo romske porodice čija su djeca završila proces obrazovanja, koje žive u modernim stanovima, ali i dalje vode težak život, susrećući se sa ostalim vidovima diskriminacije, najčešće kod zapošljavanja. Ličnog sam mišljenja da ovi kratkotrajni projekti za zapošljavanje Roma ne donose nikakvu posebnu korist, jer kakvo je rješenje da neko radi samo godinu dana i po završetku programa ponovo odlazi na biro za zapošljavanje. Upravo bi se ovim pitanjima nova vlast trebala aktivno pozabaviti“, kazao je Abduzaimović.

Na kraju je istakao da je optimističan da bi pobjeda Denisa Bećirovića, ali i formiranje vlasti od strane stranaka okupljenim oko njega, mogli predstavljati prekretnicu u poboljšanju položaja Roma i ostalih nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini. Također, kazao je da je kao višegodišnji aktivista za prava Roma pomalo razočaran, konkretno misleći na romsku zajednicu u Zenici, jer nisu u većem broju izašli na glasanje.

„I ovi koji su izašli, svoj glas su uglavnom prodavali na različite načine, neko kroz socijalne pakete ili kroz ‘pusta’ obećanja za zaposlenje. Ovdje odgovornost snose i sve stranke, jer na svojim listama nisu ponudile pripadnike romske populacije, zbog kojih  bi i pripadnici romske zajednice u većem broju izašli na izbore. Ovo bi svakako bio motiv većini njih da izađu na izbore i glasaju za svoje ljude“, zaključio je Abduzaimović.

(Newipe)