Život i poezija prve romske pjesnikinje oslikani na zidu u Beogradu

D.M.

Solunsku ulicu u Beogradu ukrasio je mural posvećen prvoj romskoj pjesnikinji Gini Ranjičić. Ovo djelo ulične umjetnosti urađeno je u okviru projekta “Izuzetne žene Srbije”, a oslikala ga je umjetnica Marija Šoln.

Ideja je da se prikažu ženska snaga, solidarnost, snažan i nepokolebljiv duh koji su vladali u borbi za emancipaciju žena i njihov ravnopravan položaj u društvu – napisao je glavni gradski urbanista Marko Stojčić na svom instagram-profilu.

Gina Ranjičić rođena je 1830. godine, kada je imala 12 godina doselila se u Beograd. O njoj je brinuo jedan jermenski trgovac koji joj je omogućio trogodišnje školovanje. Smatra se da je ona prva poznata romska pjesnikinja, ali i pionirka romske lirike u Srbiji.

“O ženama čije murale oslikavamo ne postoji dovoljno podataka. One nisu dobile svoje mjesto tamo gdje su trebale, ali će na ovaj način sada dobiti svoje spomenike”, kazala je umjetnica Šoln.

Podsjetila je da je u periodu u kome je Gina živjela i stvarala svoju poeziju za ženu bilo karakteristično da bude domaćica. Pogotovo za Romkinje iz tog perioda nije bilo uobičajeno da se bave poezijom. To je, zapaža ona, i danas nesvakidašnje što pokazuje koliko se stvari kroz historiju sporo mijenjaju.

“O Gini znamo jako malo, i to što znamo je iz pisanih izvora jednog njemačkog historičara koji je navodno sa njom lično komunicirao. Sve su to rekla-kazala stvari, a Gina Ranjičić je zapravo jedan mit, jer ne znamo njenu autentičnu priču. Znamo da je poezija njena i da je eklektična, boho i sve ono što je i danas moderno. Nastajala je u čudnim okolnostima, jer je Gina proputovala pola Evrope, živjela je i u izobilju i u siromaštvu sa raznim muškarcima, voljela, nije voljela… Njen život je turbulentan, a takva je i njena poezija”, kazala je Šoln.

Kako je dodala, Gininih autentičnih fotografija nema, pa je umjetnica sa prijateljicama osmislila njen lik.

“Mi smo stvorile nešto čudno jer je i Gina zapravo bila drugačija. Na kompoziciji je ona i njen odraz u ogledalu. Slika i odraz se ne poklapaju u detaljima, jer je u ogledalu predstavljen život koji je društvo tada od Gine očekivalo da živi. Sama Gina je predstavljena sa zavojem oko ruke jer je izgubila prst u kafanskoj tuči, sa ožiljkom na licu koji je zadobila od nekog svog ljubavnika. Na njoj su predstavljeni ožiljci života koji je odabrala da živi, a odraz u ogledalu je refleksija onoga što je društvo od nje očekivalo. Gina i odraz u ogledalu stoje jedno naspram drugog, a prednost i značaj sam dala onome što ona jeste, što je Gina bila. Ona stoji iznad, a ispod je ono što je od nje bilo očekivano. Gore-dole razlika”, pojasnila je umjetnica.

Simbolički dio murala je zaklonjen, pa mora da se uđe u dvorište da bi se on sagledao. To se uklapa u koncept zato što govori o tome da određenim pitanjima, iz oblasti ženske ravnopravnosti, i danas treba dati više prostora za otkrivanje.

Projekat je inicirala Ambasada Kraljevine Holandije u Srbiji u saradnji sa Kulturnim centrom Grad (KC Grad), Centrom za ženske studije iz Beograda, Street Art Belgrade i Street art muzejom iz Amsterdama. Konkurs je raspisan početkom godine.

(Newipe)