POZNANSKA DEKLARACIJA između „mrtvog slova na papiru“ i obaveze BiH da poboljša kvalitet života Roma

Piše: Danijela Mrkić

Lideri zemalja Zapadnog Balkana potpisli su 5. jula 2019. godine u Poljskoj Deklaraciju o integraciji Roma. Ovim dokumentom predviđa se čitav niz mjera kojim bi se trebao drastično popraviti status Roma u ovim državama. Zemlje uključene u ovaj process su BiH, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Kosovo i Albanija. Među ciljevima na koje su se države obavezale da će postići su veće zapošljavanje Roma, obezbjeđivanje smještaja, veće obrazovanje, pristup zdravstvu, nediskriminacija itd.

Aktivista Udruženja Euro Rom, Nedžad Jusić, za portal Newipe je kazao da ovaj dokument, nažalost, još uvijek nije sproveden.

„Kada je u pitanju Poznanska deklaracija, to je politički akt i obično u Bosni i Hercegovini mi ne sprovodimo političke akte. Ja nemam pouzdane informacije da je bilo šta konkretno urađeno osim toga da je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice smanjilo finansijska sredstva za implementaciju pomenute deklaracije. Od početka, do 2009. godine u budžetu je bilo 3 miliona KM za određene programe koji se tiču Roma, za akcione planove, i lagano se to smanjivalo. Prošle godine je bilo oko 2,1 miliona, a sada Ministarstvo je smanjilo sredstva na oko 1,3 miliona KM. Ja ne vidim kako oni misle da implementiraju zadatke i obaveze koje su preuzeli“, upozorio je Jusić.

Kako je naveo, rezultati se ne vide, i nema konkretnih rezultata niti aktivnosti koje se realizuju da bi se ispoštovala Poznanska deklaracija.

„Mislim da je to mrtvo slovo na papiru“, kazao nam je Jusić.

Zakonom regulisati potrebe Roma

Dodao je da bi bilo dobro imati odluke i zakone koji će regulisati ovu oblast, odnosno prava i potrebe Roma.

„Šta ukoliko se deklaracija ne implementira, nikom ništa. Ali trebalo bi da imamo zvanični zakon kojim će se regulisati šta je država obavezna da uradi, pa ukoliko ne uradi da snosi sankcije. Zbog toga imamo ovaj problem, dosta političkih akata, potpisanih konvencija i slično, ali konkretnih rezultata nemamo. Moj je apel da se u narednom periodu radi na zakonskim rješenjima da onaj ko ne uradi ono što je potpisao, odgovara. Ovako, hvalimo se, potpisnici smo Poznanske deklaracije, Evropske konvencije za manjinske i regionalne jezike, i konvencije  za ljudska prava, konvencije za nacionalne manjine…“, kazao je Jusić.

U svakom slučaju, naglasio je, ne smije se stati u naporima da se situacija poboljša. Podsjetio je da je Poznanska deklaracija potpisana na najvišem nivou države BiH. Međutim, ukoliko pogledamo ustavno uređenje države, imamo više nivoa vlasti koji nisu obavezni da ispunjavaju bilo šta.

„Na primjer, sve se mora dešavati na lokalnom nivou. Ako napravimo anketu među načelnicima općina u kojima žive Romi, pitamo za Poznansku deklaraciju, 95 posto nema pojma o njoj, a tu se ona mora implementirati“, pojasnio je.

Dodao je da je nadležnost obrazovanja na kantonalnim ministarstvima, koja nisu ili su djelimično upoznata sa obavezama koje je potpisao najviši vrh države BiH.

„Komunikacija unutar nivoa vlasti mora se poboljšati. U svaki dokument i kreiranje i usvajanje svake politike moraju se uključiti oni kojih se tiče. Kantoni uopšte nisu učestvovali u kreiranju i davanju određenih prijedloga ili sugestija na Poznansku deklaraciju, a oni su obavezni da je implementiraju npr. kada je u pitanju obrazovanje. Čemu to vodi? Ako ćemo imati samo na papiru određene deklaracije, akte, zakone, akcione planove, a da se ništa konkretno ne implementira, moje skromno mišljeneje je da nam to ni ne treba“, zaključio je Jusić.

Akcioni plan 2021-2025

S druge strane, iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH kazali su da je za sprovođenje Deklaracije partnera Zapadnog Balkana o integraciji Roma i Romkinja u sklopu procesa proširenja Evropske unije nadležan veliki broj institucija u Bosni i Hercegovini, poštujući njihovu ustavnu nadležnost i odgovornost.

„Kada je u pitanju Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH i njegove aktivnosti koje su usmjerene na provođenje i praćenje Deklaracije iz Poznana, Ministarstvo je pokrenulo aktivnosti na izradi Akcionog plana BiH za društvenu inkluziju Roma i Romkinja za period 2021 -2025 godinu“, kazala je za Newipe Saliha Đuderija, pomoćnica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Kako je istakla, sadržaj ovog Akcionog plana se direktno naslanja na ciljeve sadržane u Strateškom okviru EU za ravnopravnost, inkluziju i uključivanje Roma te Deklaracije o integraciji Roma koju su 5. jula 2019. u Poljskoj potpisali lideri zemalja Zapadnog Balkana.

„Deklaracijom se predviđa čitav niz mjera kojim bi se trebao popraviti status Roma u ovim državama u oblastima zapošljavanja, stanovanja, obrazovanja, zdravstva, civilne registracije, nediskriminacije i zdravstva. Ovaj Akcioni plan ima 5 strateških ciljeva i Vijeće ministara BiH ga je usvojilo na 49. sjednici održanoj 20.04.2022. godine. Akcioni plan je kreiran u značajnoj mjeri s namjerom realizacije postavljenih ciljeva do 2025. godine, i to u saradnji sa svim nadležnim inititucijama nastojeći postići maksimalnu usklađenost ovog procesa s procesima u EU do 2030. godine“, kazala je Đuderija.

U okviru Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine određena je kontaktna tačka za Rome koja ima obavezu osigurati koordinaclju među ministarstvima koja su nadležna u pojedinim sektorima za integraciju Roma, te shodno mogućnostima pružiti stručnu i tehničku pomoć uz povećanje kapaciteta nadležnog sektora Ministarstva.

„Kako bi se osigurala provedba ovog Akcionog plana, Ministarstvo će na godišnjem nivou usvajati operativni plan za provedbu mjera i aktivnosti, koji će biti usklađen s raspoloživim sredstvima. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice ključna je institucija koja prikuplja, sistematizira, ažurira i analizira podatke o realizaciji aktivnosti iz ovog akcionog plana. Tokom godine kontinuirano se prati realizaclja, a Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH analizira podatkei priprema izvještaje. Nakon razmatranja izvještaja na sjednici Odbora za Rome, osiguravaju se saglasnosti vlada entiteta i Brčko distrikta BiH, a zatim se dostavljaju Vijeću ministara BiH na usvajanje“, kazala nam je Đuderija.

Potrebna značajnija izdvajanja iz budžeta

Shejla Fidani, Ekspert za politike, projekat za Integraciju Roma, iz Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) za naš portal je pojasnila da su sve ekonomije zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu, preuzele obavezu da će implementirati i postići ciljeve postavljene u Poznanskoj deklaraciji, i dok vlade ostaju posvećene diskusiji o romskoj politici i daljem radu na integraciji Roma, za implementaciju su potrebna značajnija izdvajanja iz javnog budžeta, kao i korištenje dostupnih donorskih sredstava i IPA fondova.

„Bosna i Hercegovina je nedavno usvojila novi Akcioni plan koji odražava Strateški okvir EU za Rome i koji je usklađen sa vladinim obavezama preuzetim kao odgovor na Poznansku deklaraciju. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice je odgovorna institucija za implementaciju Akcionog plana i vrijedan partner, među ostalim akterima koji rade na integraciji Roma, kao što su Evropska komisija, Vijeće za regionalnu saradnju – projekat Integracija Roma, te različite organizacije civilnog društva. Antigypsyism je uveden kao nova, posebna oblast, pod kojom je i civilna registracija. Učešće mladih i žena predviđeno je u kategorijama zapošljavanja i zdravstva. Kada je u pitanju stanovanje, mapiranje neformalnih romskih naselja je u završnoj fazi, nakon čega bi trebalo da uslijedi legalizacija“, kazala je Fidani.

Istakla je da su u cilju implementacije obnovljenih ciljeva politike, petu Nacionalnu platformu o integraciji Roma u Bosni i Hercegovini zajednički organizovali Akcioni tim za integraciju Roma Vijeća za regionalnu saradnju (RCC), Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice i Nacionalna kontakt tačka za Rome (NRCP) Bosne i Hercegovine. Događaj je poslužio kao platforma za dijalog i diskusiju o tome kako najbolje krenuti naprijed sa ispunjavanjem planova od kojih će na kraju imati koristi sve uključene strane – Romi, centralne i lokalne vlasti, davaoci finansijskih sredstava i donatori, stanovništvo i svi ostali.

Dogovoreno je da se uspostavi mehanizam za praćenje prioritetnih oblasti, te da se ažuriraju dosadašnji indikatori monitoringa, u skladu sa smjernicama EU, a proces će pokrenuti NRCP i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice.

„Veoma je važno da organizacije civilnog društva budu uključene u uspostavljanje mehanizama praćenja i sami proces praćenja, jer one imaju ključnu ulogu u ovom procesu i brinu se da sve što se radi, odražava realne potrebe Roma“, istakla je Fidani.

Mnogi ciljevi daleko od ispunjenja

Romi u Bosni i Hercegovini se još uvijek suočavaju s predrasudama u svakom aspektu svog života. To potvrđuju i podaci najnovijeg Balkan barometra, istraživanja koje Vijeće za regionalnu saradnju sprovodi svake godine.

„Čak 58% Bosanaca i Hercegovaca ne bi dozvolilo svojoj djeci da se udaju za Rome, a 34% ne bi Romima iznajmilo kuću. Samo 70% građana osjeća se ugodno kada njihova djeca dijele istu učionicu sa romskom djecom. Kada je riječ o zapošljavanju u regionu, Bosna i Hercegovina ima najnegativnije mišljenje o Romima, sa 20% ispitanika koji su izjavili da je malo vjerovatno ili vrlo malo vjerovatno da bi zaposlili Rome. Romske politike i integracija trebale bi ostati visoko na političkim agendama i svi akteri bi trebali biti uključeni. Bosna i Hercegovina je bila domaćin drugog ministarskog sastanka o integraciji Roma što je za svaku pohvalu, ali je neophodno da sve odgovorne institucije pojačaju napore ka postizanju ciljeva postavljenih u Poznanskoj deklaraciji jer su mnogi od njih još uvijek daleko od ispunjenja“, navela je Fidani.

Nedavna studija Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj posmatrala je pozitivne koristi od integracije Roma u Slovačkoj i pokazala da bi povećanje stope zaposlenosti Roma i njihove produktivnosti na nivo opšte populacije do kraja 2060. godine povećalo BDP za više od 12%.

„Isti efekat se može očekivati i u regionu, pa i u Bosni i Hercegovini, te stoga treba više raditi na smanjenju siromaštva, povećanju zaposlenosti i obezbjeđivanju uslova za kvalitetno obrazovanje Roma“, zaključila je Fidani.

(Newipe)