Region

Obrazovanjem do uspešnih žena – ideja projekta “Ja sam Malala”

Osnovni cilj ovog projekta je osnaživanje devojčica iz romske zajednice.

Tekst: M.Milojević

Kako bi povećale broj dece koja završe osnovnu školu i nastave dalje obrazovanje, više od godinu ipo dana 24 učesnice iz Niša, Bujanovca i Zaječara u Srbiji zajedno su učestvovale na velikom projektu “Ja sam Malala”, koji za osnovni cilj ima osnaživanje devojčica iz romske zajednice.

Uspešne i ostvarene žene nesebično dele priče o svom putu od devojčice do uvažene građanke.

Polaznice će sve ono što su naučile nastaviti da predstavljaju u svojoj zajednici, u školi, preko društvenih mreža i drugih digitalnih medija.

Deca, na čijem osnaživanju radi i “Dečiji centar” iz Niša, dolaze iz socijalno i ekonomski  siromašnih sredina, nesigurna su, uplašena, introvertna, demotivisana, ponekad agresivna i češto žrtve nasilja, kažu organizatorke.  

Koliko je jačanje i ulaganje u obrazovanje dece važno pokazuju i podaci Unicef-a za Srbiju – osnovnu školu završi oko 66 odsto dece koja žive u siromaštvu. Nakon što napuste obrazovni sistem, ovi mladi ljudi postaju “nevidljivi” za sistem, a devojčice i devojke su dodatno ugrožene. Socijalno nasilje nad devojčicama počinje već sa ulaskom u pubertet, kada razlike postaju vidljivije, kada postaje bitno kakvu odeću nose, gde izlaze, koliko lajkova imaju na mrežama.

“Zaječarsku Gimnaziju pohađa samo jedna Romkinja. To je prvi slučaj romske devojke u ovoj školi nakon 15 godina. U Domu učenika srednjih škola u Zaječaru smešteno je 270 srednjoškolki i sredjoškolaca. Oko 40 odsto njih dolazi iz porodica u kojim je primanje po članu ispod 60 eura i njihovo školovanje direktno zavisi od prijema u dom”, navode organizatorke projekta.

Navode i da su kroz ranije akcije uspostavile blisku saradnju sa romskim aktivistkinjama iz Niša i Bujanovca i devojkama iz ovih sredina. Za upoznavanje sa problemom koristile su master rad Milice Selkić iz Niša koja je, analizirajući problem osipanja učenica i učenica, obuhvatila jug Srbije – Niš, Vranje, Bujanovac, Preševo.

Podaci pokazuju da osnovnu školu završi 92 odsto opšte populacije i tek 35 odsto romske. Statistike pokazuju i da Romkinje često napuštaju škole u 12. godini.

Država ne preduzima značajne mere da se smanji osipanje Romkinja i siromašnih devojaka iz obrazovnog sistema. Obrazovanje, samo po sebi, ne predstavlja vrednost za ove devojke, jer u svojoj neposrednoj blizini ne vide uspešne obrazovane žene. Mediji ne promovišu obrazovanje i profesionalnu ostvarenost (van estrade i zabave) kao poželjan ženski identitet. Patrijarhalne porodice ne podstiču devojke da završe srednje škole, a fakulteti su nezamislivi i nedostupni. Siromašne devojke svih nacionalnosti ostaju u začaranom krugu siromaštva, ne dobijajući nikakav podstrek da promene svoj položaj.

Devojčice su tokom projekta imale nekoliko zajedničkih kampova, sa njima su razgovarale doktorka iz Bujanovca Aferdita Mustafa, pravnica i borkinja za ljudska prava Marina Simeunović, pijanistkinja Silvija Nešić, operska pevačica Nataša Tasić i mnoge druge.

Devojke su takođe imale prilike da posete Sarajevo, Muzej ratnog detinjstva, Jevrejsko groblje, verske objekte, Gradsku većnicu i upoznaju se sa istorijom koja se ne može naći u udžbenicima. Ovo putovanje je takođe podržano od strane Ekumenska inicijativa žena iz Omiš, koji finansira ceo projekat.

Projekat nosi naziv po Malali Jusufzai, pakistanskoj učenici i aktivistkinji. Ona je 2014. godine, sa samo 17 godina, dobila Nobelovu nagradu za mir i postala najmlađa osoba u istoriji koja je dobila ovu nagradu za bilo koju oblast.

Poreklom je iz grada Mingaore koji se nalazi na severozapadu Pakistana. Poznata je kao borac za pravo na obrazovanje i prava žena, posebno u dolini Svat, gde su Talibani zabranili devojčicama da pohađaju školu.

Tokom 2009. godine, kada joj je bilo manje od 12 godina, pisala je blog pod pseudonimom za BBC. U tom blogu je opisivala svoj život pod talibanskom vlašću, njihovu borbu za prevlast nad dolinom Svat i iznosila je svoje stavove o obrazovanju.

(Newipe)

Srodni artikli

Back to top button