STAMBENO Z(A)BRINJAVANJE: Puste želje popločane su najboljim akcionim planovima

Piše: B.M.

Vijeće ministara BiH je u prošloj godini izdvojilo oko 1,38 miliona KM za potrebe Roma u Bosni i Hercegovini. Ranije smo pisali o tome kako se godišnja suma, uprkos porastu životnih troškova, iz godine u godinu smanjuje, a u prethodnim godinama u potpunosti je i izostala, na što smo također upozoravali u prethodnim tekstovima. Odlukom iz 2023. predviđeno je da za stambeno zbrinjavanje Roma bude izdvojeno 840 hiljada KM.

Koliko se romskih porodica u BiH uopšte može „zbrinuti“ ovim iznosom, dobro pokazuje i primjer iz Grada Živinice, dijela države u kojem živi jedna od najbrojnijih romskih zajednica. Izgradnja stambenih jedinica u ovom gradu svjedoči o drastičnom poskupljenju ove vrste radova i materijala.

Javni pozivi bez ponuda

Grad Živinice aplicirao je na javne pozive Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH po osnovu projekta Stambenog zbrinjavanja Roma, a nakon potpisanog ugovora između ove dvije institucije u 2020.

Obavještenje o javnoj nabavci za izgradnju dvije stambene jedinice Grad Živinice objavio je još 20. juna prošle godine – odnosio se na izgradnju dva individualna stambena objekta za Rome u vrijednosti od 170.694 KM (u omjeru Ministarstvo za ljudska prava BiH 100 hiljada KM i Grad Živinice blizu 71 hiljada KM).

Korisnici su odabrani na osnovu Uputstva o načinu i postupku odabira korisnika Projekta pomoći za stambeno zbrinjavanje Roma u BiH doneseno od strane Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH. u martu 2013. godine:

–Za odabir je bila zadužena Komisija za odabir korisnika pomoći i realizaciju kompletnog projekta “Stambeno zbrinjavanje Roma na području grada Živinice” imenovana od strane gradonačelnika a koja je shodno Uputstvu morala imati dva predstavnika romske populacije, dva predstavnika Grada Živinice i jednog predstavnika Centra za socijalni rad Živinice. Nakon što su odabrani korisnici, nadležna Služba Grada Živinice pokrenula je sve procedure za izgradnju dvije stambene jedinice, a to se prije svega odnosi na rješavanje imovinsko-pravnih odnosa zemljišta na kojima je planirana izgradnja dva objekta, te dobijanja potrebnih građevinskih dozvola – kaže za Newipe pomoćnik gradonačelnika Grada Živinice Said Čerkezović.

Izabrane porodice živjele su, kako kažu u Gradu Živinice, „ilegalno na zemljištu u posjedu Grada Živinice“, pokrenut je proces parcelizacije, legalizacije navedenog zemljišta, te kupovine u ime korisnika, čime bi zemljište prešlo u posjed istih što je uslov za dobijanje građevinske dozvole kao i svih ostalih imovinsko-pravnih procedura:

–Osim toga, navedeno zemljište je klasificirano kao šumsko te je bilo nephodno pokrenuti proces prenamjene zemljišta iz šumskog u građevinsko kako bi se dobilo odobrenje za građenje.

Grad Živinice je ranije pokrenuo postupak Javne nabavke za Izradu dva glavna projekta sa revizijom za dva individualna stambena objekta, a na osnovu propisa od strane Ministarstva – Standardi za sanaciju i izgradnju stambenih jedinica i objekata u svrhu stambenog zbrinjavanja Roma u BiH.

Na osnovu Zakona o javnim nabavkama nadležna Služba prije pokretanja javne nabavka dužna je provesti postupak procjene tržišta.

Nadležna Služba je dobila cijene specifikacije radova od više firmi prije pokretanja postupka čime je bilo evidentno da planirana sredstva uslijed povećanja cijena građevinskog materijala na tržištu tokom 2022. godine neće biti dovoljna za planiranu izgradnju dva stambena objekta.

No to nije omelo Službu da, svjesna nedostatka novca, pokrene postupak javne nabavke od 20. juna vrijedan oko 170 hiljada KM:

– Uzimajući u obzir da se radi o otvorenom postupku javne nabavke i da ponuđači tokom trajanja e-aukcije mogu sniziti cijene – obrazložili su za Newipe.

Na pokrenuti postupak ipak nije pristigla nijedna ponuda.

Služba je nakon toga uputila prijedlog za preraspodjelu budžetskih sredstava, te je i donesena Odluka o preraspodjeli budžetskih sredstava čime je Grad Živinice povećao učešće za realizaciju projekta Stambeno zbrinjavanje Roma na području Grada Živinice za 63.000 KM, čime je planirani budžet za predmetnu nabavku “Sufinansiranje akcionih planova za stambeno zbrinjavanje romske populacije povećan na iznos 233.694 KM, zahvaljujući povećanog izdvajanju Grada a ne Ministarstva.

Po drugi put je, sada sa višim iznosom, pokrenut postupak javne nabavke ali ni na njega nije pristigla nijedna ponuda. U ponovljenom javnom pozivu ipak se navodi iznos procijenjene vrijednosti od 199 hiljada KM.

Treći postupak pokrenut je u novembru 2023. i na njega su pristigle dvije ponude.

Napravljena je Odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača, ali Grad Živinice još uvijek nije objavio ovu odluku na Portalu javnih nabavki.

Prema potpisanim dokumentima, rok za utrošak sredstava namijenjenih za realizaciju projekta Stambenog zbrinjavanja Roma na području Grada Živinice definisan je Ugovorom između Grada Živinice i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH:

–Regionalni centar Tuzla ispred MLJPI prati implementaciju projekta te Grad Živinice na osnovu izvještaja Regionalnog centra šalje Ministarstvu zahtjev za produženje roka realizacije projekta zbog okolnosti na koje Grad Živinice ne može uticati.

Ministarstvo je odobrilo rok Gradu Živinice do oktobra 2023. godine za realizaciju projekta, te je potpisan Aneks Ugovora, ali sredstva nisu utrošena do kraja godine, pa su ponovo dobili novi rok.

–Grad Živinice ne može novac naznačen za Stambeno zbrinjavanje Roma preraspodijeliti na drugi projekat jer nije u skladu sa potpisanim Ugovorom i preuzetim obavezama. Novac je doznačen odmah nakon potpisivanja Ugovora i naći će na budžetskoj poziciji i za 2024. godinu – kažu za Newipe u Gradu Živinice.

U Ministarstv u za ljudska prava BiH kažu da se u slučaju neiskorištenosti novac vraća u budžet. Također, u Ministarstvu smatraju da je nedostatak ponuda povezan sa vanrednim okolnostima, ulkjučujući i povećaje cijena:

–Ministarstvo smatra da su izdvojena sredstva za planiranu godinu bila dostatna sama o sebi. Međutim, dinamika promjena u cijenama građevinskog sektora tijekom vremena dovela je do povećanja troškova izgradnje – kažu za Newipe.

Četiri kuće za deceniju

Prije ovog, dugotrajnog postupka, u Gradu Živinice izgrađene su tek dvije kuće za Rome iz fondova sa Ministarstvom za ljudska prava. Bilo je to još 2015. godine.

-Grad Živinice, tada Općina Živinice realizovala je navedeni projekat u saradnji sa Centrom za socijalni rad Živinice i Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH zajedničkim sredstvima.

To znači da će za skoro deceniju od sredstava Ministarstva za ljudska prava u Živinicama biti zbrinute – četiri romske porodice. A i to dobrim dijelom zahvaljujući novcu koji je izdvojila lokalna zajednica.

Kada se vratimo na početak teksta i činjenicu da je Ministarstvo izdvojilo 840 hiljada KM za cijelu BiH, a da izgradnja ovakve dvije jedinice (kako se vidi iz primjera Grada Živinice) košta više od 200 hiljada KM, a i to kada se konačno nakon tri poziva nađu izvođači, proizlazi da će Ministarstvo od ovih sredstava moći zbrinuti  najviše osam porodica. I to pod uslovom da se sredstva ne koriste za druge namjene kao što je legalizacija naselja, privremeni smještaj itd.

O sredstvima koja se izdvajaju za obrazovanje pisali smo i ranije – tek 40 hiljada KM.

Akcionim planom BiH za društvenu inkluziju Roma i Romkinja 2021-2025 planirano je povećanje stope zaposlenja na najmanje 25%, legalizacija neformalnih naselja ili osiguranje trajnog i pristojnog smještaja, povećanje upisa i stope završetka osnovnog obrazovanja Roma na 90%, i upis i stopu završetka srednjeg obrazovanja na 50%, osiguranje opšte pokrivenosti Roma zdravstvenim osiguranjem od najmanje 95% ili do stope jednake ostatku populacije. Ali za ove i ostale ciljeve do kraja 2025. godine potrebno je skoro 100 miliona KM – na godišnjem nivou oko 20 miliona KM. Ukupno, iz budžeta državnih institucija potrebno je skoro 17 miliona KM, na godišnjem nivou oko 3,2 miliona KM.

Kada su prikupljani podaci o potrebama u oblasti stanovanja za potrebe akcionog plana, 50 jedinica lokalne samouprave navelo je da je potrebna legalizacija više od 1.500 stambenih objekata, izgradnja 885 objekata, rekonstrukcija 1.300 objekata, i poboljšanje infrastrukture za 2.480 korisnika u 28 jedinica lokalne samouprave.

Ovim tempom – realizaciju navedenih zacrtanih planova većina korisnika, nažalost, neće ni dočekati.

(Newipe)