Samo 7% Roma u Hrvatskoj ima stalni posao, 70% živi u ekstremnom siromaštvu

U Saboru je održana tematska sjednica Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina o provedbi nacionalnih politika za uključivanje Roma u Hrvatskoj.

Kako je rečeno, želja je poboljšati integraciju pripadnika romske nacionalne manjine te smanjiti jaz između Roma i ostatka stanovništva u skladu sa Strateškim okvirom Evropske unije za jednakost, uključivanje i participaciju Roma do 2030. godine, Nacionalnom razvojnom strategijom te Nacionalnim planom za uključivanje Roma za razdoblje 2021. do 2027.

Prema iznesenim podacima – samo 7 posto romske populacije ima stalni posao, a 70 posto ih živi u ekstremnom siromaštvu.

– Romska zajednica svakako spada među, po nizu parametara, najsiromašnije zajednice unutar našeg društva. Istovremeno zajednica sa, po nizu pokazatelja, najnižim stepenom uključenosti, rekao je Milorad Pupovac, predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

Kako je istakao, samo 7,3 posto Roma rade puno radno vrijeme, a čak 74 posto muškaraca i 85 posto žena romske nacionalne manjine nije zaposleno.

Dodao je kako više od devedeset posto opće romske populacije upisuje srednju školu dok samo 31 posto romske djece ide u srednju školu, a visokoškolske ustanove upisuje samo 0,5 posto Roma, što su dovoljno jasni pokazatelji statusa siromaštva, ali i isključenosti, rekao je Pupovac te istaknuo kako treba osmisliti dodatne mehanizme u provedbi politika uključenosti.

Veljko Kajtazi, kao saborski zastupnik koji, između ostalih, zastupa i romsku nacionalnu manjinu, je rekao kako strateški dokumenti za Rome postoje i provode se u Hrvatskoj posljednjih 20 godina te im je cilj poboljšanje položaja Roma kao nacionalne manjine.

–Uz nacionalne strategije i planove provode se i međunarodni sporazumi i konvencije koji su specifični upravo za romsku nacionalnu manjinu upravo zbog njihovog višestoljetnog posebnog položaja i historijskih okolnosti, rekao je Kajtazi.

Govoreći o antiromskom rasizmu i diskriminaciji naglasio je kako je Vlada Hrvatske zaključkom u januaru 2023. godine usvojila pravno neobavezujuću Radnu definiciju antiromskog rasizma i diskriminacije Međunarodnog saveza za sjećanje na Holokaust.

Kajtazi je upozorio na četiri glavna područja s kojim se romska zajednica u Hrvatskoj susreće kao najvećim izazovima, a to su obrazovanje, zapošljavanje, stanovanje i zdravstvo te na činjenicu da se sredstva namijenjena poboljšanju života Roma često ne koriste jer, kako je istaknuo, u pojedinim jedinicama lokalne i područne samouprave ne postoje Akcijski planovi koji su temelj i za provedbu politika i za dodjelu financijskih sredstava.

Govoreći o temeljnim izazovima za Rome savjetnik potpredsjednice Vlade Anje Šimprage, Viktor Koska, naveo je socijalnu distancu, negativnu percepciju, stereotipe i njihov društveni položaj kao i govor mržnje te naglasio kako je Vlada predana cilju njihovog uklanjanja te osiguravanja integracije romske nacionalne manjine u hrvatsko društvo uklanjanjem postojećih barijera nizom zakonodavnih i provedbenih akata te osiguranjem finansijske pomoći.

Ravnatelj vladinog Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Alen Tahiri predstavio je aktivnosti i projekte institucije kojoj je na čelu posebno naglasivši kako upravo taj ured, uz Ministarstvo nauke i obrazovanja, provodi najveći broj mjera iz Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za uključivanje Roma. Tahiri je najavio i kako će kroz Evropski socijalni fond (ESF+) za provedbu projekata uključivanja romske nacionalne manjine, a koje provode Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina s Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji  i socijalne skrbi biti dostupno 25 miliona eura.

(Newipe)