Dodjelom nagrada zatvoren 33. sarajevski sajam knjiga i učila, jedna od dobitnica i Hedina Tahirović-Sijerčić

D.M.

U sarajevskom Centru Skenderija danas je upriličena svečana dodjela nagrada 33. Internacionalnog sajma knjiga, čime je zvanično sajam i zatvoren.

Predsjednica žirija Sarina Bakić, zahvalila se svim izdavačima i štandovima koji su u kontekstu ideje i cilja sajmova knjiga u cijelom svijetu, pa tako i ovom sarajevskom, učinili da taj cilj bude i stvarnost, a to je, kako je kazala, da se knjiga približi svim građanima svih generacija i ukusa, sa različitim potrebama i interesima, što je dokazala i velika posjeta ovom sajmu.

Direktor Centra Skenderija Damir Petrinić, kazao je da je ovaj sajam nadmašio prošlogodišnje, te da je prema procjenama bilo oko 80 hiljada gostiju.

„Od toga, struktura posjetilaca je nešto čemu se radujemo a to je činjenica da osim sSarajeva, imamo goste i i svih drugih dijelova BiH, a unutar starosne strukture imamo puno grupa mladih koji su se veselili prvom dodiru sa knjigom i iskustvima koje je ovaj sajam nudio. Tih 80 hiljada ljudi koji su bili tu, zadovoljnih izlagača i gostiju, nama daju nove obaveze i izazove koji stoje pred nama u sljedećim godinama“, kazao je Petrinić, te najavio još bolji i atraktivniji sajam sljedeće godine.

Predsjednik Programskog savjeta sajma, Ibrahim Spahić, zahvalio se autorima, jer, kako je kazao, bez autora nema ni knjiga, ni čitalaca, ni izdavačkih kuća.

„34. Sajam knjige 2023. godine očekujem u svim prostorima ovog velikog kompleksa na 70 hiljada kvadrata, u kojem sigurno postoji postoji prostor da se ovaj sajam transformira u festival knnjige, umjetnosti, znanja, nauke, festival susreta“, kazao je Spahić.

Dodao je da ovogodišnji sajam treba da bude prilika da nadležne institucije razmisle o tome koliko je bitno ulagati u ono što je interes građana, a interes građana je knjiga.

Među dobitnicima sajamskih nagrada je i književnica i prevoditeljica, Hedina Tahirović-Sijerčić, koja je za Newipe kazala da joj ova nagrada mnogo znači.

„Ipak je to stručni žiri koji je odlučio da se ta nagrada dodijeli, i zaista jeste u tom motu očuvanja književnog blaga i vrijednosti romskog naroda. Želim da se zahvalim fondaciji koja mi je ukazala povjerenje i prihvatila da radi sa mnom ovaj veliki projekat i podržala i finansijski, i fizički i psihički, i svakako ovaj rad“, kazala nam je Tahirović-Sijerčić.

Tročlani žiri u sastavu – Sarina Bakić predsjednica, te članovi Lejla Alimanović i Boris Trapara izabrali su najbolje u 15 kategorija. Nagrada za umjetnost i arhitekturu pripala je Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH za djelo ‘Scenografija: Prostor za snove (Narodno pozorište Sarajevo, 1921-2021)’ autorice Marijele Margeta Hašimbegović, za uredništvo Historijski muzej BiH za djelo ”Zbornik radova Historijskog muzeja BiH 13/ Fakti i Artefakti’ urednica Elme Hašimbegović i Elme Hodžić.

Za najbolje oblikovanje knjige nagrada ide za Naučnoistraživački institut ‘Ibn Sina’ i Izdavački centar ‘El-kalem’, za djelo ‘Ilahinama’, a autora je Feriduddin Muhammed ATTAR, dizajn Tarik Jesenković.

Za ilustraciju knjige nagrađen je Kašmir promet Zagreb, za djelo ‘Čarobna Mia’ autorice Hilary Hawkes, ilutraciju je uradila Andrea Petrlik.

Za najbolji izdavački poduhvat godine proglašeni su ART Rabic, za ’9 naslova džepnih knjiga Male biblioteke’ i Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju za djelo ‘Biti kadija u kršćanskom carstvu’ autora Hane Younis, dok je za najbolju promociju djela na Sajmu nagrađen Nermin Bošnjak za promociju djela „Nesalomljivi’.

Prema mišljenju žirija, nagrada za najbolji udžbenik za visoko obrazovanje pripada Kulturnom centru Ambasade I.R. Iran za djelo ‘Osnove perzijskog jezika’ autora Munira Drkića, izdavač je Univerziteta u Sarajevu-Filozofski fakultet.

Dodijeljene su nagrade i za oblast nauku, društvene i prirodne nauke. Nagrađeni su Fondacija ‘Mulla Sadra’ d.o.o. Sarajevo, djelo grupe autora ‘Eseji iz filozofije religije’ i Internacionalni Burch univerzitet za djelo ‘China – the rise of the titan’/Kina – uspon Titana multidisciplinarni univerzitetski udžbenik na engeskom jeziku, a autori su Selma Delalić, Adem Olovčić, Armin Tufo, Samira Aličić.

Za najuspješniju prezentaciju biblioteke na štandu nagrađen je Kulturni centar ‘Kralj Fahd’ Sarajevo, a za najbolju bibliotekarku/bibliotekara proglašena je Amina Abdulahović za djelo ‘Izložba stare i rijetke knjige’.
Nagrada za najbolju prvu knjigu, objavljenu kod izdavača učesnika Sajmu, pripala je Josipu Milanović za djelo ‘Gromoglasni šapat’.

Izdanja novih medija nagrađen je Historijski muzej BiH za djelo ‘Religioskop: Edukativna platforma o doprinosu četiri monoteističke realigije razvoju BiH’, autori su Elma Hodžić, Amar Karapuš, Tijana Križanostić, Dina Memić.

Za časopise iz književnosti; filozofije, sociologije i drugih humanističkih i društvenih nauka nagrađeni su Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH za Časopis Bosniaca, glavni i odgovorni urednik je Ismet Ovčina i urednica Adis Žero, bibliotečka savjetnica i Fondacija ‘Baština duhovnosti’, Mostar za Časopis za filozofiju i gnozu ‘Živa baština’, izdanja od 2015.-2022, a urednik je dr. Amar Imamović.

Za očuvanje i valorizaciju književne baštine nagrađen su SPKD ‘Prosvjeta’ Sarajevo i BZK ‘Preporod’ Sarajevo za djelo ‘Priče o bosanskim ženama’ autora Dragane Tomašević te Fondacija otvoreno društvo BiH i Zemaljski muzej BiH za djelo Rade Uhlik ‘Rromane paramiča/Romske priče’ zbirke I i II urednice Hedine Tahirović-Sijerčić.

Za sistematsko objavljivanje svjetske književnosti nagradu je dobila Nova knjiga d.o.o. Podgorica za Biblioteku svjetske književnosti, urednik je Predrag Uljarević. Na ovogodišnjem Sajmu dodijeljena su i specijalna te posebna priznanja.

(Newipe)