Fondacija ‘CURE’ predstavila Vodič za ekonomsko osnaživanje žena
Vodič daje konkretne savjete ženama kako da dođu do zaposlenja i povećaju konkurentnost na tržištu rada. Obrađene su oblasti zapošljavanja žena u FBiH, cjeloživotno učenje, obuhvaćena je i studija slučaja Općina Centar Sarajevo
Tekst: Vanja Tolj, FOTO FENA /Vanja Tolj
Fondacija “CURE” predstavila je “Vodič za ekonomsko osnaživanje žena” autorica Vanje Burić i Marijane Šećibović.
Ombudsmenka za ljudska prava Jasminka Džumhur je urednica Vodiča, koji je svojevrsni osvrt na analizu istraživanja postojećih politika i programa zapošljavanja na nivou Federacije BiH, usmjerenih na socijalno marginalizovane grupe žena, s fokusom na žene žrtve porodičnog nasilja, dok su recezenti Amila Ždralović i Maida Zagorac.
Kako je istaknuto na konferenciji za medije, u BiH je i dalje prisutna rodno uvjetovana segregacija na tržištu rada, kao i stereotipi o ženskim i muškim poslovima. Udio žena među nezaposlenim stanovništvom je veći, zaposlene žene su manje plaćene u odnosu na muške kolege, a manje su zastupljene i na rukovodećim pozicijama. Posljednje istraživanje Agencije za statistiku BiH pokazalo je da postoji rodni jaz u stopi zapošljavanja od 25 posto.
Jasminka Džumhur ističe da je Vodič početak šireg bavljenja pitanjem ekonomskog osnaživanja žena u BiH.
– Vodić predstavlja informativni materijal koji treba da pomogne velikom broju žena kako da pristupe ostvarivanju svojih prava, a istovremeno on predstavlja zagovarački materijal, jer smo prilikom izrade Vodiča prepoznali niz slabosti u sistemu koji se odnosi na zapošljavanje žena i uopće u pitanju pristupa poslu – kazala je Džumhur.
Ukazala je da Vodič ima segment koji se odnosi na zakonodavstvo i primjene međunarodnih standarda u BiH, zatim segment koji se bavi pitanjem pristupa tržištu rada, te pitanje obrazovanja žena.
Autorica Vodiča Vanja Burić naglašava da je činjenica da se u FBiH zapošljavanje odvija pod općim uvjetima, ali da je situacija na terenu znatno drugačija, odnosno da još postoji diskriminacija žena na tržištu rada.
– Žene često nemaju jednake uvjete, dobivaju otkaze u toku trudnoće, ugovori im se ne produžavaju ukoliko zatrudne ili se obrate za zaštitu svojih prava, a situacija se dodatno usložnjava ukoliko govorimo o ženama iz marginaliziranih skupina kao što su Romkinje, žene iz ruralnih sredina, starije žene ili pripadnice LGBTIQ populacije – navela je.
Vodič daje konkretne savjete ženama kako da dođu do zaposlenja i povećaju konkurentnost na tržištu rada. Obrađene su oblasti zapošljavanja žena u FBiH, cjeloživotno učenje, obuhvaćena je i studija slučaja Općina Centar Sarajevo. Mapirane su preporuke “Šta bi vlasti u BiH trebale poduzeti u cilju unaprjeđenja položaja žena na tržištu rada”.
Autorica Marijana Šećibović dodaje da je podatak o nepismenosti žena alarmantan, kao i činjenica da nigdje u BiH ne postoje podaci o merginalizovanim ženama, već se sve vrši po principu “tapkanja u mraku”.
– Dok ženu ne oslobodimo okova zavisnosti, što možemo učiniti samo obrazovanjem, nju ne možemo osnažiti. Ako ženu naučimo da razmišlja i koristi svoje znanje, vještine i kompetencije, ona će biti potpuno ravnopravna u svim sferama društva – zaključila je Šećibović.
(FENA)
