Panel diskusija: Mostar nije inkluzivan grad

”Mostar nije inkluzivan grad, zato o ovome konstantno i govorimo. Svjesni smo problema i tražimo način kako razgovarati o problemima, te kako doći do institucija da bi riješili probleme koji se nalaze u Mostaru”, kazala je Selma Žuljević, komunikacijska službenica iz Agencije lokalne demokracije iz Mostara (LDA Mostar) povodom obilježavanja Međunarodnog dana nulte tolerancije prema diskriminaciji.

Danas je ovim povodom u Mostaru održana serija od tri panel diskusije pod nazivom “Da li je Mostar inkluzivan grad?”.

Kroz ovaj događaj LDA Mostar doprinosi projektu ”Mostar – Prostori koji pokreću” čiji je cilj unaprijediti sadržaje i korištenje otvorenih i zatvorenih javnih prostora u gradu Mostaru, saopćeno je iz LDA Mostar.

Inače, ovaj događaj je zamišljen kao prilika da građani saznaju više o svakodnevnim problemima s kojima se susreću marginalizirane kategorije društva u Mostaru kroz tri tematska razgovora: “Prostori koji sputavaju” – razgovor o položaju osoba za invaliditetom, majki s djecom u kolicima i osoba treće životne dobi koje se kreću s pomagalima, “Prostori koji izazivaju osjećaj nesigurnosti” – razgovor o sigurnosti u Mostaru, s fokusom na sigurnost i generalno položaj žena i djevojčica, “Prostori koji obeshrabruju i demotiviraju” – razgovor o inkluziji u obrazovnom sustavu, s fokusom na inkluziju djece iz Romske zajednice i djece s poteškoćama u intelektualnom i fizičkom razvoju.

”Uvidjeli smo da je problem inkluzivno što i javnih prostora velik i kompleksan i radi se o sistemskim problemima koji predstavljaju barijere za mnoge marginalizirane grupe društva. Želimo ponuditi građankama i građanima da ostave prijedloge za unaprjeđenije životne sredine koje ćemo obraditi i dostaviti institucijama koje se bave”, kazala je Žuljević.

Kako je pojasnila, drugi panel govorio je o sigurnosti žena i djevojčica.

”Vidjeli smo da se žene često ne mogu kretati gradom u večernjim satima jer postoji niz sigurnosnih prepreka. Majke s malom djecom i u kolicima ne mogu normalno šetati jer postoje automobili koji su parkirani na ulicama, neadekvatni trotoari”, kazala je.

Treći panel ticao se inkluzije u obrazovanju.

“Svjesni smo da romska populacija nije zastupljena u obrazovnom sektoru, problemi su višestruki od same registracije u matičnim knjigama rođenih i nadalje. Onda što se tiče djece s intelektualnim i fizičkim poteškoćama, ono što želimo potaknuti je da otvorimo sve obrazovne institucije za djecu”, kazala je Žuljević.

Marijan Tustonja iz Ureda za studente s invaliditetom sveučilišta u Mostaru kaže kako ne mogu govoriti o potpunoj inkluzivnosti jer imamo društvo koje nije inkluzivno u kontekstu osoba s invaliditetom i manjinskih grupa.

”Mi kao institucija možemo omogućiti pristup, ali ono što trebamo rušiti su barijere mentalnog sklopa i kako društvo doživljava osobe s invaliditetom u svakodnevnom životu. Kod nas je najviše studenata s motoričkim poremećajima, koji koriste pomagala, mi ustrojbene jedinice prilagođavamo arhitektonski da bi mogli ući na određenu ustanovu, no niko ne razmišlja o tome šta je s osobama koji imaju skriveni invaliditet, hronične bolesti… Šta je s tim ljudima? Dosta ljudi ne zna da je dijabetes hronična bolest koja oštećuje organizam, a ujedno otežava svakodnevno funkcioniranje. Tu treba educirati i nastavno osoblje i spustiti se i na niže instance i kazati da osobe s invaliditetom nisu samo osobe koje koriste pomagala, nego je to šira populacija ljudi koju treba upoznati”, kazao je Tustonja.

Haris Idriz direktor za napredak i outreach na UWC-u Mostar, kazao je kako je njihova ustanova specifična, jer tu dolaze ljudi iz cijelog svijeta, te očekuju obrazovanje i određenu inkluziju koju u Mostaru često ne dobiju. ”Postoji velik broj primjera da nam se učenici javljaju s određenim problemima vezano za inkluzivnost. Mostar nije inkluzivan koliko bi trebao biti, ali radi se na tome. Poboljšava se iz godine u godinu što se tiče koledža, a posebno zbog dobre saradnje s Uredom za mlade obrazovanje i sport, policijom i Ministarstvom obrazovanja” kazao je Idriz, dodajući kako puno stvari zapinje u samoj prilagodbi stranih državljana na život grada Mostara gdje su često ta djeca napadnuta verbalno i fizički od građana.

O sigurnosti žena i djevojčica govorila je Adela Gosto, vijećnica Grada Mostara i predsjednica komisije za ravnopravnost spolova tvrdeći da Mostar nije inkluzivan grad.

”Veliki je problem neusklađenost zakona s Istanbulskom konvencijom. Imamo dobar zakon o ravnopravnosti spolova u državi, a oni su krivi da se ja kao žena ne osjećam sigurno, koja se bori protiv patrijarhalnih standarda koji nam se nameću”, kazala je Gosto te dodala da u realnosti nemamo prilagođene zakone, jer se pojedino nasilje nad ženom ne tretira kao krivično djelo, već se to zakonom tretira kao prekršaj.

(Newipe)