Novosti

Međunarodni dan sjećanja žrtava holokausta: Zajedno se možemo boriti protiv svih vrsta ksenofobije

Za datum obilježavanja, odnosno sjećanje na milione žrtava stradalih u holokaustu tokom Drugog svjetskog rata izabran je 27. januar, dan kada su jedinice Sovjetske armije 1945 godine oslobodile najveći nacistički koncentracioni logor – Aušvic

Tekst: Lejla Trle
Foto: Fena

Najveća tragedija svijeta gdje je stradalo oko šest miliona ljudi samo zato što su Jevreji. Holokaust je okončan po završetku Drugog svjetskog rata zatvaranjem logora i kada je svijet rekao nikad više.

Nažalost, genocidi su se dešavali nakon toga u Kambodži, Sudanu, Ruandi i u našoj zemlji, u Srebrenici, kazao je predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci tokom komemorativne akademije posvećene 27. januaru, Međunarodnom danu sjećanja na žrtve holokausta.

Generalna skupština UN-a usvojila 2005 godine rezoluciju o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, a BiH je preuzela ovaj datum još 2006. godine.

Šef delegacije EU u BiH Johan Sattler, kazao je da se danas obilježava trenutak u historiji koji je teško razumjeti kao i užase koje su pretrpjele njegove žrtve.

Šef delegacije EU u BiH Johan Sattler

Kako vrijeme prolazi razmišljamo o holokaustu iz neke komotnije pozicije misleći da je to prošlost. Antisemitizam ipak nije završio i prisutan je među nama, moramo mu se suprostaviti. BiH ima iskustvo rata gdje su nedužni ljudi progonjeni i ubijani isključivo na nacionalnoj osnovi. Svjedoci smo revizionizma i negiranja genocida. To je znak upozorenja kojem se moramo suprostaviti, rekao je Sattler.

Prisutnima se obratio i predsjednik Jevrejskog kulturno-prosvjetnog društva La Benevolencija Vladimir Andrle objasnivši da je holokaust krenuo tihim višestoljetnim antisemitizmom, tako što su se Jevreji obilježavali, etiketirali, proglašavali nacionalnim neprijateljima, a onda su se uništavale njihove sinagoge, imovina i u konačnici Jevreji koji su živjeli u Evropi.

Kako je kazao, antisemitizam je i danas živ u svijetu, ali je istakao da se Jevreji u BiH sigurno osjećaju na ovim prostorima.

Vladimir Andrle

Nažalost, na globalnom nivou antisemitizam je u porastu. Danas vidimo ono što smo viđali 30-ih godina prošlog stoljeća, vidimo da se Jevreji u Evropi napadaju, da se imovina njihova uništava i da se generalno vodi antisemitski rat protiv Jevreja, na isti način optuživajući nas da smo neprijatelji ljudi, država i vlada. S ovog mjesta želim poslati poruku da svi mi zajedno možemo učestvovati i boriti se protiv svih vrsta ksenofobije. Želimo poslati poruku mira, ljubavi, dijaloga i zajedništva. Nakon holokausta svijet je rekao ‘nikad više’ da bi spriječio sve buduće genocide koji bi se mogli dešavati. Nažalost, to je čovječanstvo brzo zaboravilo pa smo imali slučaj Srebrenice, u Kambodži i drugim mjestima su se dešavali genocidi, ali i mnogi drugi ratni zločini nad civilnim stanovništvom samo zbog toga što su drugačiji”, rekao je Andrle.

Igor Kožemjakin, hazan Jevrejske opštine u Sarajevu, izgovorio je danas I molitvu za žrtve nacističkih progona.

U okviru komemorativne akademije priemijerno je prikazan i kratkometražni film Mitzvah/Sevap zasnovan na istinitoj priči o Zejneb i Rifki, spašavanju jevrejske porodice za koju se angažovala Sarajka Zejneb, a onda I Zejnebinom izbavljenju iz opkoljenog Sarajeva upravo na inicijativu Rifke.

Za datum obilježavanja, odnosno sjećanje na milione žrtava stradalih u holokaustu tokom Drugog svjetskog rata izabran je 27. januar, dan kada su jedinice Sovjetske armije 1945 godine oslobodile najveći nacistički koncentracioni logor – Aušvic. Prema podacima iz raznih izvora procjenjuje se da je u holokaustu nestalo od devet do jedanaest miliona ljudi.

Prema procjenama Memorijalnog muzeja holokausta u SAD-u, nacisti i njihovi saveznici ubili su otprilike 25% europskih Roma. Međutim, točan broj Roma ubijenih u holokaustu nije poznat.

(Newipe)

Srodni artikli

Back to top button