Simpozij „Položaj i diskriminacija Roma“: Obrazovanje najveći prioritet
Na simpoziju se razgovara o statusu i položaju Roma u BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji, s ciljem razmjene dobrih praksi te iznalaženja načina za njihovo unapređenje.
![](/wp-content/uploads/2022/09/11-700x470.jpg)
D.M.
Simpozij pod nazivom „Položaj i diskriminacija Roma“ održava se danas u Sarajevu, u organizaciji Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini, u saradnji sa Misijom OSCE-a u BiH.
Na simpoziju se razgovara o statusu i položaju Roma u BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji, s ciljem razmjene dobrih praksi te iznalaženja načina za njihovo unapređenje.
Akademik Borislav Petrović, podpredsjednik IANUBIH i organizator simpozija, izjavio je za portal Newipe da položaj Roma u BiH, najblaže rečeno, nije na zadovoljavajućoj razini, te da svi trebamo nešto učiniti.
„Ovakvi skupovi sami po sebi ne mogu polučiti previše toga, ali mogu puno. U narednih godinu dana biće još najmanje jedan ili dva simpozija ove vrste, i dobićemo jednu percepciju i vidjeti koji bi bio pravac djelovanja Akademije nauka i umjetnosti, pa da vidimo šta mi u smislu akademske zajednice možemo doprinijeti senzibilizaciji javnosti koja bi opet vodila poboljšanju položaja romske populacije. Ovo je možda jedan od malih koraka, ali sigurno je značajan“, kazao nam je Petrović.
![](/wp-content/uploads/2022/09/prof.jpg)
Dodao je da jedan od najvećih problema sa kojim se ova populacija suočava svakako obrazovanje, ali i romski jezik na čemu, po njegovom mišljenju, najviše treba poraditi, te zdravstvena zaštita.
Hedina Tahirović-Sijerčić, književnica i nezavisna istraživačica iz oblasti romologije, kazala je kako su Romi potpuno nevidljivi kada su u pitanju oblasti koje izučava, baš kao što je nevidljiva i diskriminacija prema Romima u BiH, ali ne samo u BiH nego u svim državama u kojima žive Romi.
„Da bi se poradilo na svim ovim temama, iz svih oblasti potrebno je mnogo napora, kako Romima tako i ovima iz institucija, jer su potpuno zaboravili da mi postojimo, da živimo na ovom području od 14. vijeka. Mi smo narod Bosne i Hercegovine, i već je napokon vrijeme da se pozabavite i nama i da nam date istu mogućnost kao i svim ostalima koji ovdje žive u ovoj državi“, kazala je Tahirović-Sijerčić.
Aleksandar Racz, prodekan na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu, koji na simpoziju učestvuje i kao predstavnik Roma iz Hrvatske, podsjetio je kako je ovo visoko učilište jedino visoko učilište u Hrvatskoj koje je uvelo pozitivnu diskriminaciju za školovanje Roma na visokoškolskoj razini.
„Konkretno, mi smo jedini fakultet koji im omogućuje direktno upisivanje mimo položene državne mature u nečemu što smo nazvali ‘romske kvote’. Na šest različitih struka koje se školuju kod nas, to su svi oni profili nelječničkih zdravstvenih profesija, medicinske sestre, fizioterapeuti i srodne struke. Na taj način se dublje bavimo brigom oko školovanja Roma na razini Hrvatske, a time se bavimo nekih desetak godina“, kazao je Racz.
Dodao je da je tim studentima promijenjen život, ali i njihovim porodicama, odnosno na određenoj razini i njihovoj mikro zajednici. Zaključio je da i druge visokoškolske ustanove trebaju slijediti njihov primjer.
Kazao je da do fakulteta dođe tek dvadesetak ili trideset Roma.
„Uprkos stipendijama koje se nude, poticaju, nažalost ženska romska djeca su ‘zarobljena’ u tradicionalna ‘moranja’ ranog udavanja prije 16. godine, ponekad i prije 14., rađanja djece, velikog broja djece, dogovorenih brakova, a muški moraju prehranjivati obitelj. Budući da nemaju obrazovanja onda nemaju ni posla na tržištu rada, i onda se opet nažalost svede u neki zatvoreni krug onih tradicionalnih zanimanja po kojima ih nažalost percipiramo, a ne bi to tako trebalo biti, poput skupljanja sekundarnih sirovina, i svega ostalog što rade“, kazao je.
![](/wp-content/uploads/2022/09/zg.jpg)
Dodao je kako su drugi veliki problem “romski razredi“ budući da se djeca segregiraju već od prvog razreda.
„Naravno da to niko ne potiče na razini države, ali u praksi se to desi. Veliki dio Roma ne govori romano chib koji je oficijelni romski jezik, nego bajaški što je staro rumunsko narječje Roma Bajaša u međimurskoj županiji, te ne razumiju ni romski ni hrvatski jezik pa kad dođu u prvi razred već su u startu hendikepirani“, istakao je Racz.
Zaključio je da je jedino obrazovanje put kojim se može promijeniti stvarnost Roma.
Dervo Sejdić, predsjednik Udruženja „Kali Sara-Romski informativni centar“, kazao je da se mnogo toga može učiniti na poboljšanju položaja Roma, ako se ima dovoljno političke volje.
„Nedostatak političke volje u BiH je osnovni problem. Postoje strategije, akcioni planovi, te akcione planove treba implementirati u mjeri kako su oni zacrtani, međutim politička volja čini svoje. Budžet koji je bio 3 miliona za implementaciju akcionih planova smanjen je na 1,35 miliona. To dovoljno govori o političkoj volji, odnosno njenom nedostatku. Može se uraditi mnogo više na zapošljavanju Roma, na obrazovanju kao najvećem prioritetu za romsku zajednicu“, kazao je Sejdić.
Istakao je da je romska populacija u BiH, pa i u Evropi, najmlađa populacija samo zato što im sistem zdravstvene zaštite u BiH nije dostupan na način kako bi trebalo.
„Procjenjujemo da oko 65 do 70 posto Roma ima zdravstveno osiguranje, dakle još uvijek je iznad 30 posto osoba koje nisu uvedene u zdravstveni sistem, što zbog nepoštivanja domaćeg zakonodavstva, što zbog prepreka u provedbi zakona. Česte su migracije Roma, pa gube pravo na zaštitu, veliki broj Roma i nema imovinu na osnovu koje se mogu prijaviti u Cips, moraju imati ugovore o podstanarskom odnosu i slično“, kazao je Sejdić.
Amela Tandara, predstavnica OSCE-a u Bosni i Hercegovini koja se bavi pitanjima Roma i nacionalnih manjina, kazala je da je položaj Roma u BiH dosta težak i da ima još jako puno posla.
„Svi procesi jako sporo idu. Romi i dalje žive u jako teškim uslovima, na marginama su potpuno, siromašni, djeca sve više napuštaju školu, imamo generalno velike migracije. Dekada koju smo imali 200.5-2015. jeste polučila neke rezultate. Preko hiljadu kuća je obnovljeno, međutim imamo jako puno posla. Moramo raditi na uključivanju Roma kako u političke procese, tako i u osnaživanje žena, djevojčica, i njihovoj što većoj uključenosti“, kazala je Tandara.
Podsjetila je da Romi nisu zastupljeni ni u jednom političkom tijelu, da nemaju nikakvu moć odlučivanja.
Današnji simpozij okuplja desetak učesnika i iz Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Hrvatske, Njemačke te Strazbura.
(Newipe)