Simpozij „Položaj i diskriminacija Roma“: Obrazovanje najveći prioritet

D.M.

Simpozij pod nazivom „Položaj i diskriminacija Roma“ održava se danas u Sarajevu, u organizaciji Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini, u saradnji sa Misijom OSCE-a u BiH.

Na simpoziju se razgovara o statusu i položaju Roma u BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji, s ciljem razmjene dobrih praksi te iznalaženja načina za njihovo unapređenje.

Akademik Borislav Petrović, podpredsjednik IANUBIH i organizator simpozija, izjavio je za portal Newipe da položaj Roma u BiH, najblaže rečeno, nije na zadovoljavajućoj razini, te da svi trebamo nešto učiniti.

„Ovakvi skupovi sami po sebi ne mogu polučiti previše toga, ali mogu puno. U narednih godinu dana biće još najmanje jedan ili dva simpozija ove vrste, i dobićemo jednu percepciju i vidjeti koji bi bio pravac djelovanja Akademije nauka i umjetnosti, pa da vidimo šta mi u smislu akademske zajednice možemo doprinijeti senzibilizaciji javnosti koja bi opet vodila poboljšanju položaja romske populacije. Ovo je možda jedan od malih koraka, ali sigurno je značajan“, kazao nam je Petrović.

Dodao je da jedan od najvećih problema sa kojim se ova populacija suočava svakako obrazovanje, ali i romski jezik na čemu, po njegovom mišljenju, najviše treba poraditi, te zdravstvena zaštita.

Hedina Tahirović-Sijerčić, književnica i nezavisna istraživačica iz oblasti romologije, kazala je kako su Romi potpuno nevidljivi kada su u pitanju oblasti koje izučava, baš kao što je nevidljiva i diskriminacija prema Romima u BiH, ali ne samo u BiH nego u svim državama u kojima žive Romi.

„Da bi se poradilo na svim ovim temama, iz svih oblasti potrebno je mnogo napora, kako Romima tako i ovima iz institucija, jer su potpuno zaboravili da mi postojimo, da živimo na ovom području od 14. vijeka. Mi smo narod Bosne i Hercegovine, i već je napokon vrijeme da se pozabavite i nama i da nam date istu mogućnost kao i svim ostalima koji ovdje žive u ovoj državi“, kazala je Tahirović-Sijerčić.

Aleksandar Racz, prodekan na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu, koji na simpoziju učestvuje i kao predstavnik Roma iz Hrvatske, podsjetio je kako je ovo visoko učilište jedino visoko učilište u Hrvatskoj koje je uvelo pozitivnu diskriminaciju za školovanje Roma na visokoškolskoj razini.

„Konkretno, mi smo jedini fakultet koji im omogućuje direktno upisivanje mimo položene državne mature u nečemu što smo nazvali ‘romske kvote’. Na šest različitih struka koje se školuju kod nas, to su svi oni profili nelječničkih zdravstvenih profesija, medicinske sestre, fizioterapeuti i srodne struke. Na taj način se dublje bavimo brigom oko školovanja Roma na razini Hrvatske, a time se bavimo nekih desetak godina“, kazao je Racz.

Dodao je da je tim studentima promijenjen život, ali i njihovim porodicama, odnosno na određenoj razini i njihovoj mikro zajednici. Zaključio je da i druge visokoškolske ustanove trebaju slijediti njihov primjer.

Kazao je da do fakulteta dođe tek dvadesetak ili trideset Roma.

„Uprkos stipendijama koje se nude, poticaju, nažalost ženska romska djeca su ‘zarobljena’ u tradicionalna ‘moranja’ ranog udavanja prije 16. godine, ponekad i prije 14., rađanja djece, velikog broja djece, dogovorenih brakova, a muški moraju prehranjivati obitelj. Budući da nemaju obrazovanja onda nemaju ni posla na tržištu rada, i onda se opet nažalost svede u neki zatvoreni krug onih tradicionalnih zanimanja po kojima ih nažalost percipiramo, a ne bi to tako trebalo biti, poput skupljanja sekundarnih sirovina, i svega ostalog što rade“, kazao je.

Dodao je kako su drugi veliki problem “romski razredi“ budući da se djeca segregiraju već od prvog razreda.

„Naravno da to niko ne potiče na razini države, ali u praksi se to desi. Veliki dio Roma ne govori romano chib koji je oficijelni romski jezik, nego bajaški što je staro rumunsko narječje Roma Bajaša u međimurskoj županiji, te ne razumiju ni romski ni hrvatski jezik pa kad dođu u prvi razred već su u startu hendikepirani“, istakao je Racz.

Zaključio je da je jedino obrazovanje put kojim se može promijeniti stvarnost Roma.

Dervo Sejdić, predsjednik Udruženja „Kali Sara-Romski informativni centar“, kazao je da se mnogo toga može učiniti na poboljšanju položaja Roma, ako se ima dovoljno političke volje.

„Nedostatak političke volje u BiH je osnovni problem. Postoje strategije, akcioni planovi, te akcione planove treba implementirati u mjeri kako su oni zacrtani, međutim politička volja čini svoje. Budžet koji je bio 3 miliona za implementaciju akcionih planova smanjen je na 1,35 miliona. To dovoljno govori o političkoj volji, odnosno njenom nedostatku. Može se uraditi mnogo više na zapošljavanju Roma, na obrazovanju kao najvećem prioritetu za romsku zajednicu“, kazao je Sejdić.

Istakao je da je romska populacija u BiH, pa i u Evropi, najmlađa populacija samo zato što im sistem zdravstvene zaštite u BiH nije dostupan na način kako bi trebalo.

„Procjenjujemo da oko 65 do 70 posto Roma ima zdravstveno osiguranje, dakle još uvijek je iznad 30 posto osoba koje nisu uvedene u zdravstveni sistem, što zbog nepoštivanja domaćeg zakonodavstva, što zbog prepreka u provedbi zakona. Česte su migracije Roma, pa gube pravo na zaštitu, veliki broj Roma i nema imovinu na osnovu koje se mogu prijaviti u Cips, moraju imati ugovore o podstanarskom odnosu i slično“, kazao je Sejdić.

Amela Tandara, predstavnica OSCE-a u Bosni i Hercegovini koja se bavi pitanjima Roma i nacionalnih manjina, kazala je da je položaj Roma u BiH dosta težak i da ima još jako puno posla.

„Svi procesi jako sporo idu. Romi i dalje žive u jako teškim uslovima, na marginama su potpuno, siromašni, djeca sve više napuštaju školu, imamo generalno velike migracije. Dekada koju smo imali 200.5-2015. jeste polučila neke rezultate. Preko hiljadu kuća je obnovljeno, međutim imamo jako puno posla. Moramo raditi na uključivanju Roma kako u političke procese, tako i u osnaživanje žena, djevojčica, i njihovoj što većoj uključenosti“, kazala je Tandara.

Podsjetila je da Romi nisu zastupljeni ni u jednom političkom tijelu, da nemaju nikakvu moć odlučivanja.

Današnji simpozij okuplja desetak učesnika i iz Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Hrvatske, Njemačke te Strazbura.

(Newipe)