Filmskom trilogijom o migrantima i diskusijom otvoren Pravo Ljudski Festival u Sarajevu

Sedamnaesto izdanje Pravo Ljudski Festivala otvoreno je sinoć u kinu Meeting Point u Sarajevu, prikazivanjem tri filma autorice Nike Autor.

Filmovi „Crvene šume“, „Preko vode do slobode“, te „Ovdje imam fotografiju“ govore o Balkanskoj ruti kojom hiljade migranata iz raznih zemalja prolaze pokušavajući doći do Zapadne Evrope, u potrazi za boljim životom.

Prvi film zanimljiv je po tome što je bez dijaloga. „Promišlja postavljanje bodljikave žice u šumama i poljima duž granice sa Evropskom unijom, te šume posmatra kao politički prostor. Prostor koji nosi breme historije skrivenih izbjeglica, kao i praksi tajne solidarnosti u različitim kontekstima, vremenima i erama“, navodi se u opisu filma.

Film „Preko vode do slobode“ portretira Zieda Abdellaouija koji, u potrazi za boljim životom, stiže u Austriju Balkanskom rutom. Prešao je 4517 kilometara, preživio 26 nezakonitih zaustavljanja na granici, nekoliko žestokih napada, i danas živi u Beču.

„Slovenska policija traži migrante kao da traži zlato,“ kazao je Zieda u filmu, opisujući svoje iskustvo prilikom prolaska kroz Sloveniju.

Podsjetio je na citat Karla Marxa „U revoluciji jedino što možeš izgubiti su lanci“. Opisao je svoje putovanje preko Turske, Atine, Albanije, Hrvatske, BiH, Slovenije, Budimpešte, do Beča, a cijelo putovanje trajalo je oko tri ipo godine.

Treći film predstavlja fragmentirane uvide u živote ljudi u pokretu, koji se skrivaju u šumama na granicama sa Evropskom unijom. U ovom filmu, svoje iskustvo priča još jedan migrant, a govori o policijskom nasilju i čestim povredama koje dobijaju. Naročito je istakao nasilje od strane hrvatske policije.

„Moja želja je da osjetim sreću u životu,“ kazao je.

Nakon prikazivanja filmova, uslijedili su javni razgovori „Na ruti solidarnosti“.

Nidžara Ahmetašević, novinarka i aktivistkinja kazala je da su migracije jedna od najvažnijih tema trenutka u kojem svi živimo.

„U ovom trenutku oko nas Balkanskom rutom prolaze stotine, možda i na hiljade ljudi, među njima su ljudi iz Kube, Burundija, Sijera Leonea, mnogo ljudi iz Afganistana, ponovo su na ruti ljudi iz Sirije, Maroka, Alžira…svi oni kreću se ka EU nadajući se da će njihov život tamo biti bolji. Na tom putu nailaze na horore, na ono što nazivamo ‘tvrđavu evropu’ koju čuvaju graničari, naoružani, dronovima, žicama… Ovdje u Sarajevu na izlazu iz grada su dva kampa koja ja zovem koncentracionim logorima, kao što su svi izbjeglički kampovi u svijetu, jer su to mjesta gdje su ljudi potpuno dehumanizirani“, kazala je Ahmetašević.

Podsjetila je da se u Sarajevu ovih dana treba organizovati veliki skup na kojem će se razgovarati o deportacijama ovih ljudi iz BiH. Deportacije su već počele, a kako je istakla, brutalno su nasilne.

Kada je u pitanju situacija u Hrvatskoj, novinarka Barbara Matičić kazala je da ova zemlja prati trend drugih zemalja EU u povećanju zahtjeva za azil.

Istakla je da je nasilje hrvatske policije prilično smanjeno, prema izvještajima danskog Vijeća za izbjeglice.

„Dva su glavna razloga za to. Jedno je presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju djevojčice Madine, (6-godišnja djevojčica je sa porodicom ušla u Hrvatsku iz Srbije, policija ih je vratila da prate prugu da bi se vratili u Srbiju, djevojčica je poginula u naletu voza, a Hrvatska je proglašena odgovornom za tu smrt. Mislim da je tu i izvještaj evropskog  Odbora za sprječavanje mučenja od prošle godine koji je potvrdio da hrvatska policija muči ljude, primjenjuje silu, itd. Ukazali su i na poteškoće u saradnji sa hrvatskom policijom, a mislim da je onda policija donekle uzela u obzir te dvije stvari zbog skorog ulaska u šengenski prostor, i mislim da su htjeli osigurati da ima što manje pritisaka“, kazala je Matičić.

Aigul Hakimova, članica nekoliko kolektiva, uključujući Info kolpa koji djeluje u Sloveniji, kazala je da je Slovenija zaustavila ‘push backove’ te da dvostruko više ljudi sada prelazi granicu.

Milica Švabić iz Klik aktiva, organizacije koja radi na terenu i obilazi Srbiju i mjesta gdje su okupljaju ljudi u pokretu, kazala je da se u Srbiji situacija značajno pogoršala.

„Broj ljudi se značajno povećava, naše procjene su da trenutno negdje između 10 i 12 hiljada ljudi boravi u Srbiji. Od toga je 6 hiljada u zvaničnim kampovima a trenutno imamo 19 kampova u cijeloj zemlji. Oko 4-5 hiljada su u šatorima po šumama, napuštenim fabrikama, kućama i slično“, kazala je Švabić.

Naglasila je da je Srbija zaključila sporazum sa Frontexom, agencijom EU za obalsku stražu, te da su njihovi službenici na teritoriji Srbije i sprječavaju ljude da se domognu Evropske unije.

„Ovaj sporazum je veoma problematičan, posebno odredba koja kaže da službenici Frontexa ne odgovaraju čak ni za izvršena krivična djela“, kazala je Švabić.

Pravo Ljudski Festival se nastavlja, i traje do četvrtka, a fokus mu je na temama koje se tiču preživljavanja, političkog djelovanja, odnosa ljudi prema okolišu i migracijama.

(Newipe)