Načelnici i gradonačelnici potpisali sporazum: Veliki korak u borbi protiv govora mržnje na društvenim mrežama
Više od 30 načelnika i gradonačelnika iz cijele BiH obavezalo se na borbu protiv govora mržnje na društvenim mrežama, a cilj projekta je promocija mirnog, inkluzivnog i pravednog društva uz očuvanje slobode izražavanja u BiH.
Potpisivanje Sporazuma posvećenosti u borbi protiv govora mržnje i drugih oblika negativnih poruka na društvenim mrežama u sklopu projekta “Društveni mediji za mir”, koji implementira UNESCO uz pomoć Evropske unije, upriličeno je danas u Sarajevu.
Više od 30 načelnika i gradonačelnika iz cijele BiH obavezalo se na borbu protiv govora mržnje na društvenim mrežama, a cilj projekta je promocija mirnog, inkluzivnog i pravednog društva uz očuvanje slobode izražavanja u BiH.
Kako su istakli dužnosnici Ujedinjenih nacija i Evropske unije, veća digitalizacija društava širom svijeta dovela je do prilika za slobodan protok informacija, ali platforme društvenih mreža postale su pogodne za širenje štetnog sadržaja sa značajnim utjecajem na dinamiku sukoba i mir.
Namjera je kreirati široku koaliciju koja će se se odlučno suprotstaviti govoru mržnje na društvenim mrežama jer ove platforme su mjesta gdje se takav govor brzo širi, doseže milione i pogoduje društvu podjela općenito.
Šef kancelarije UNESCO-a u BiH Siniša Šešum kazao je da je ovaj događaj veliki korak u borbi protiv govora mržnje na društvenim mrežama, te u jačanju globalnog partnerstva između EU i UNESCO-a, kako bi ojačala otpornost društava na potencijalne štetne sadržaje koji se šire online, a posebno govor mržnje koji podstiče nasilje.
„Poseban fokus ovaj projekat ima na zaštiti slobode izražavanja i jačanju promocije mira putem digitalnih tehnologija, a posebno društvenih mreža“, podsjetio je Šešum.
Potpisivanju sporazuma prisustvovala je podsekretarka Ujedinjenih nacija za globalne komunikacije Melissa Fleming, koja je kazala da se ovakav događaj nije desio nigdje u svijetu, te da će svijetu prenijeti poruku da se ovo desilo u zemlji BiH, koja je prošla kroz rat, koja se bori s podjelama i gdje još uvijek postoji problem govora mržnje i negiranje ratnih zločina i genocida, i glorifikacija ratnih zločinaca.
„Za društvene mreže se kaže da je to globalno javno mjesto gdje svako može učestvovati, ali problem je da glasovi koji su najglasniji, najprovokativniji i najuvredljiviji su oni koje algoritmi promovišu, a glasovi razuma, nauke, činjenica su postrani. Ovo ću prenijeti Facebooku i Twiteru da su načelnici u Bih potpisali sporazum protiv govora mržnje na društvenim mrežama, i da i oni trebaju uraditi svoj dio“, kazala je Fleming.
Šefica Političkog odjela Delegacije Evropske unije u BiH Elisabet Tomasinec kazala je da su govor mržnje i lažne informacija oduvijek bili vidljivi u društvu, ali da su društvene mreže dale takvom govoru novi život.
„Zato postaje sve više važno boriti se protiv govora mržnje, dezinformacija uz očuvanje slobode govora i slobode izražavanja. BiH je aplicirala za članstvu u Evropskoj uniji, a da bi napredovala na tom putu potrebno je da ispuni određene kriterije, a jedan od njih je usaglašavanje legislative s pravnom stečevinom EU u oblasti govora mržnje. Većina govora mržnje u BiH odnosi se na naslijeđe iz rata kao što su etnonacionalni narativi, uključujući negiranje ratnih zločina. Ovo je veoma štetno za bh. društvo i u suprotnosti je sa svim nastojanjima da se postigne mir u BiH“, kazala je Tomasinec.
Istakla je da se može zaključiti da, u poređenju s drugim državama, BiH je ranjivija i manje otporna na političke aktere koji aktivno koriste koriste društvene mreže da potkopaju demokratski sistem i vrijednosti slobode i pluralizma.
„Važno je istaći i važnost slobodnih i nezavisnih medija, kao ključni izvor kredibilnih informacija. Profesionalni novinari su ključ u borbi protiv štetnog sadržaja. Ali svi moramo biti svjesni uloga i odgovornosti, i učinkovito sredstvo koje će se boriti protiv ovog problema. Kao načelnici, vi imate veoma važnu javnu ulogu, direktno ste u kontaktu sa građanima, i vaše riječi i djela, dobra i loša, postavljaju normu društvu. Vaše obavezivanje da se ogradite od širenja govora mržnje i dezinformacija, i da ukazujete na one koji to rade, je veoma važno“, zaključila je Tomasinec.
Kako je rečeno, društvene mreže mogu se koristiti na razne načine, i u razne svrhe, ali poruka koja dolazi do miliona ljudi u minuti može također biti vezana za promovisanje tolerancije, međusobnog razumijevanja i mirnog suživota.
Rezidentna koordinatorica UN-a u BiH Ingrid MacDonald ocijenila je da činjenica da su gradonačelnici i načelnici, osobe koje trenutno obnašaju tu dužnost odlučili u ovakvim vremenima potpisati sporazume, znači mnogo u ovom trenutku za BiH i takvo vodstvo je nešto što građani traže.
Kako je istakla, govor mržnje temelj je podjele društva te je od izuzetne važnost za budućnost BiH.
Glavni koordinator UNESCO-a Andrea Cairola kazao je da ova organizacija mnogo radi na promociji edukacija u digitalnom smislu uključujući i medijsku pismenost zbog čega je ovaj projekt za njih od strateškog značaja.
Naglasio je da projekat „Društveni mediji za mir“ usmjeren na jačanje otpornosti društava protiv govora mržnje i dezinformacija koje se šire na internetu uz promociju narativa o izgradnji mira na društvenim mrežama.
„Ovaj projekat ima za cilj ojačati otpornost društva na štetni sadržaj koji se plasira putem interneta“, kazao je Cairola.
(Newipe)
