Presuda za govor mržnje protiv LGBTI osoba od ogromne važnosti

Sud u Sarajevu nedavno je donio presudu protiv Samre Ćosović-Hajdarević zbog govora mržnje protiv LGBTIQ populacije, a sagovornici portala Newipe sada pojašnjavaju koja je njena važnost. Ćosović-Hajdarević je u vrijeme kada je dala sporni komentar obnašala ulogu zastupnice u Skupštini Kantona Sarajevo, ispred stranke SDA.

Kako je za Newipe kazala članica organizacionog odbora Bh. povorke ponosa, Lejla Huremović, ovo je prva presuda za diskriminaciju u BiH i čini ogromnu važnost za svaku manjinsku grupu u ovom društvu koja se suočava sa nejednakim tretmanom, koji često ima za rezultat diskriminaciju.

„Još je važnije da je presuda donesena na osnovu statusa na društvenim mrežama, što pokazuje da ne možemo u online sferi tek tako izražavati govor mržnje, diskriminaciju, ili pak pozivati na nasilje“, istakla je Huremović.

Dodala je da prava LGBTIQ osoba jesu zaštićena Zakonom o zabrani diskriminacije, na osnovu koje je i donesena ova presuda, ali da se u praksi često ne poštuju, pa LGBTIQ osobe bivaju diskriminisane i nad njima se vrši različit oblik nasilja.

„S druge strane, LGBTIQ osobe su čak i zakonski još uvijek diskriminisane, jer ne postoji zakon o istospolnom partnerstvu, a trans osobe ne mogu jednostavno promijeniti dokumente prilikom tranzicije i uslovljene su potpunom medicinskom tranzicijom. Sve to bi bilo lako riješeno donošenjem zakona o rodnom identitetu, koji bi omogućio lakšu tranziciju trans osobama, od medicinskih timova, pa sve do administracijskih prepreka. I na kraju, još uvijek se suočavamo sa nasiljem, predrasudama i odbacivanjem, kako u porodici, tako i u svim drugim sferama života. Zbog toga su ovakve presude veoma važan pozitivan primjer ka boljoj zaštiti i poštivanju prava LGBTIQ osoba“, zaključila je Huremović.

Presedan u bh. sudskoj praksi

Amil Brković, pravni savjetnik i programski koordinator u NVO Sarajevski otvoreni centar, kazao nam je da je ova presuda iznimno relevantna za zaštitu ljudskih prava LGBTI osoba u Bosni i Hercegovini.

„Relevantnost ove presude moguće je sagledati iz više aspekata. Sarajevski otvoreni centar u ulozi tužitelja protiv tužene Samre Ćosović-Hajdarević uspio je uspostaviti svojevrsni presedan u bosansko-hercegovačkoj sudskoj praksi. Ovo je prva sudska presuda u BiH kojim je ustanovljena eksplicitna diskriminacija prema seksualnoj orijentaciji, rodnom identitetu i spolnim karakteristima“, kazao je Brković.

Dodao je da navedene zaštićene karakteristike pružaju zaštitu LGBTI osobama već 13 godina otkako je Zakon o zabrani diskriminacije BiH usvojen. Međutim, naveo je da je ovo prvi put da je sud primjenjujući ovaj Zakon potvrdio tu zaštitu u konkretnom slučaju.

„Sud je u presudi utvrdio postojanje uznemiravanja, segregacije i poticanja na diskriminaciju kao neposredne oblike diskriminacije koji su zabranjeni Zakonom o zabrani diskriminacije. Diskriminatornu javnu izjavu Samre Ćosović-Hajdarević sud je okarakterizirao kao govor mržnje i izravno poticanje na mržnju prema LGBTI osobama kojim je tužena povrijedila dostojanstvo LGBTI osoba te stvorila neprijateljsko, ponižavajuće i uvredljivo okruženje i podstakla druge na širenje homofobije. Sud je zauzeo stav da je tekst izjave izrazito diskriminatoran i degradirajući te da je zasnovan na ekstremno negativnom stereotipu zato što je tužena homoseksualnost predstavila kao devijantnu pojavu koja prijeti da ugrozi društvo, porodicu a naročito djecu“, rekao je Brković.

Političari da zastupaju interese svih građana

Poseban akcent je stavljen na ulogu tužene kao osobe koja je u vrijeme javnog objavljivanja diskriminatorne izjave obnašala ulogu zastupnice u Skupštini Kantona Sarajevo.

„U tom smislu, sud naglašava da osobe koje vrše javna ovlaštenja u BiH, uključujući i tuženu, treba da štite slobodu i dostojanstvo svake osobe koju treba shvatiti na realan i autentičan način, sudržati se od iznošenja stavova koji predstavljaju nedostatak poštovanja prema drugima. Zbog toga ova presuda predstavlja i svojevrsnu poruku svim građanima i građankama, a posebno osobama koja vrše javna ovlaštenja poput političara i političarki da sloboda izražavanja nije apsolutno pravo već da ona može biti ograničena“, pojasnio je Brković.

Istakao je da političari treba da nastupaju jednakopravno te zastupaju interese svih građana bez obzira na njihova lična opredjeljenja, vrijednosti i stavove. U slučajevima gdje sloboda izražavanja prerasta u govor mržnje i izravno poticanje na mržnju apsolutno je opravdana intervencija države posebno ako se intervencijom štite marginalizirane skupine u društvu.

„Osim toga, ovom presudom je potvrđena Ustavom BiH zagarantirana supremacija i direktna primjenjivost Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava (EKLJP) i prakse Europskog suda za ljudska prava (ESLJP). Ovakav položaj EKLJP je važan za ljudska prava u BiH iz razloga što doprinosi harmonizaciji nacionalnog prava i minimuma pravnih standarda uspostavljenih praksom ESLJP i konsenzusom na nivou Vijeća Europe koja broj 46 država članica uključujući BiH. Naime, u praksi često postoji diskrepanca između realnog stanja na terenu i obaveza koje je na sebe država preuzela članstvom u Vijeću Europe. Zbog toga, domaći sudovi u BiH koji direktno primjenjuju EKLJP i praksu ESLJP doprinose postizanju najvećeg standarda zaštite ljudskih prava u Europi“, naveo je Brković.

Mehanizam zaštite ljudskih prava

Zaključio je da je presudom potvrđen i iznimno bitan procesni mehanizam zaštite ljudskih prava uspostavljen Zakonom o zabrani diskriminacije.

Naime, uvažena je mogućnost da udruženja ili druge organizacije koje su registrirane i koje se bave zaštitom ljudskih prava mogu podnijeti kolektivnu tužbu protiv osobe koja je povrijedila pravo na jednako postupanje većeg broja osoba koje pretežno pripradaju grupi čija prava tužitelj štiti.

Ovaj mehanizam predstavlja vjetar u leđa svim nevladinim organizacijama u BiH koji rade na promociji i zaštiti ljudskih prava.

„Za kraj, imajući u vidu pravni položaj tužene, bitno je istaknuti da je presuda prvostepena te da još uvijek nije konačna niti pravosnažna“, kazao je Brković.

Podsjetimo, presuda se odnosi na javni istup koji je putem svog Facebook profila uputila Samra Ćosović Hajdarević, koja je, reagujući na najavu organizatora Prve bh. povorke ponosa, napisala status koji je odjeknuo u javnosti:

“Državo nemaš pravo da se žališ, sve dok stanje naroda ne popraviš. Veliku važnost i značaj je dobila jedna mala skupina od 15 aktivista i aktivistkinja iz Prijedora, Banja Luke, Sarajeva, Bijeljine, Tuzle i ostalih dijelova BiH. Njih 15 je dovoljno da pokrenu inicijativu za povorku i organizuju širom regije te tzv. povorke ponosa koje imaju za cilj da upropaste državu i njen narod. Svako ima pravo na život kakav želi, tako isto imamo i mi svoje pravo da biramo s kim želimo da živimo. Želim da se ovakvi ljudi izoluju i sklone što dalje od naše djece i društva. Neka idu negdje drugo i prave sebi grad, državu, zakone i svoja prava koja im niko neće osporavati. Ali ovdje NE!”, napisala je tada Samra Ćosović-Hajdarević.

D.M.