Hedina Tahirović-Sijerčić na Sarajevskom sajmu knjiga predstavila svoja dva djela

Književnica i prevoditeljica, Hedina Tahirović-Sijerčić promovisala je danas na sarajevskom Sajmu knjiga i učila svoja dva djela.

Kako je na samom početku kazala, mnogi ne znaju da je romski jezik internacionalni i da Romi, gdje god da se nađu u svijetu, mogu da se sporazumiju barem na baznom rječniku koji je urođen svakom Romu koji živi na ovom svijetu. Kako je istakla, velika većina Roma u BiH ne govori romski jezik.

„Ovom prilikom želim da Vam predstavim dvije knjige koje su već bile promovisane. Promociju je 2019. godine uradila Fondacija otvoreno društvo Sarajevo, i htjela bih da im se zahvalim jer su oni jedina organizacija koja je meni ikad platila štampanje knjige i honorar za stvaralački rad“, poručila je književnica.

Pojasnila je da je prva knjiga monografija, odnosno doktorska disertacija na engleskom jeziku pod nazivom „Jezik i književnost Roma u prevodu na Zapadnom balkanu: Poezija u samoprevodu“, a druga knjiga Romani Čhib-Posebni osvrti na jezik i kulturu Roma“, koja je na bosanskom jeziku sa nekoliko pjesama na romskom i bosanskom.

„Što se tiče monografije, uglavnom se radi o iskazivanju sopstvene riječi…o samokritici, samoanalizi, o refleksiji i samorefleksiji u okviru i jezika i književnosti i kulture. U ovom djelu analiziram romske pjesnike koji se nalaze u egzilu“, kazala je Tahirović-Sijerčić.

Težak položaj naroda i jezika

Dodala je da poezija i samokritika i samoanaliza govore o veoma teškom položaju romskog naroda, a samim tim i romskog jezika, kulture i književnosti.

„Malo je onih koji daju prostora romskoj književnosti kao što to daje organizacija sajma knjiga u Sarajevu, i malo je onih koji imaju osjećaj da se treba jednom narodu dati mogućnost i ljudsko pravo da se izraze na svom jeziku  i da svoj jezik njeguju, a ne da on izumre zbog političkih pretenzija ili uslova kakvi su nažalost u ovoj zemlji. Da bih približila sam problem Roma na ovom prosturu i sam problem romskog jezika, napisala sam ‘Romani Čhib-Posebni osvrti na jezik i kulturu Roma’ i u toj knjizi govorim o problemima identiteta, i etničkog i kulturnog“, kazala je između ostalog.

Naglasila je da, nažalost, nema puno prilika da se pokaže bogatsvo jezika i kulture Roma.

Kako je dodala, Fondacija otvoreno društvo pomogla je u objavljivanju ove dvije knjige, ali i velikih zbirki priča koje su pronađene u Zemaljskom muzeju Sarajevo, koje je na romskom jeziku zabilježio čuveni akademik, romolog Rade Uhlik.

„Ja sam priče sa svojim timom prevela i usput napisala i zapažanja koja su vrlo bitna da bismo otklonili generalizaciju o romskoj književnosti, o romskom narodu. To znači da, dok sam radila na prevodu tih priča, uglavnom sam vodila brigu o tome ko su zaista kazivači kod Roma. Zašto kazivačice nisu toliko naglašene. Koji su motivi tih priča. Koji su to likovi, kakav je smisao priča, koje se pismo koristilo, itd. Sve je to sastavni dio priča, a uz to postoje objašnjenja i stručni tekstovi o značaju prevoda u romskom kontekstu“, rekla je Tahirović-Sijerčić.

Romski jezik izumire

Također je podsjetila kako se mnogi pozivaju na to da romski jezik nije standardizovan i da zbog toga nema mogućnosti da se ovaj jezik uči u školama.

„Mi treba da budemo svjesni da smo mi, Romi, vijekovima na ovim područjima, a nemamo šanse da dobijemo čak ni izborni predmet ni u osnovnim školama, ni na fakultetima. Jezik nam izumire. Mnogo puta sam se zapitala zašto nam se to radi. Da li je to svjesno otuđivanje romskog naroda od našeg romstva?“, kazala je.

Na kraju je apelovala na sve one koji su u stanju da pomognu, posebno institucije, da se pobrinu za vođenje manjinskih politika i narod koji je dio ovoga društva, posebno Rome koji su najbrojnija nacionalna manjina, ne samo u BiH, nego i u Evropi.

Promotor i predsjednik programskog savjeta sajma Ibrahim Spahić pozvao je u svom obraćanju Društvo pisaca BiH i PEN centar da uključe književnicu Tahirović-Sijerčić u svoje članstvo, jer je, kako je kazao, ona je to zaslužila zbog svega što je uradila.

„Mi smo svojevremeno imali emisije na romskom jeziku na radio-televiziji. Imali smo i u školama organizovanu nastavu na romskom jeziku. U svakoj generaciji našeg odrastanja bio je neko ko je pripadao romskoj zajednici, i nikada se nije razlikovalo njegovo učenje, niti je potiskivan telent. Tako da bih želio da se to dogodi i u ovom demokratskom društvu, otvorenom prema svim mogućim promjenama, koje vjeruje, pretjerano, u identitete a ne shvaća da romska zajednica ima jedan integritet koji se ne da razoriti“, kazao je Spahić.

Tahirović-Sijerčić, autorica je više od 20 knjiga na romskom, bosanskom, engleskom i njemačkom jeziku. Objavila je više od 30 stručnih tekstova, uglavnom o jeziku, književnosti i kulturi Roma, ne samo u BiH nego i šire.

(Newipe)