Ćudić: Spomenička kultura jedan od alata izgradnje nacionalnog identiteta
On navodi da kad je riječ o spomenicima posvećenim posljednjem ratu u BiH, u Federaciji Bosne i Hercegovine Tuzlanski kanton ima izgrađenih najviše spomenika i to 288. U bh. entitetu Republika Srpska to je regija Bijeljina sa subregijom Zvornik. Na njenom području je podignuto 231 spomen-obilježje
Međunarodni dan spomenika i spomeničkih cjelina 18.april ustanovio je 1982. Međunarodni savjet za spomenike i spomeničke cjeline (ICOMOS) , a kasnije ga je prihvatio UNESCO.
Centralna evidencija spomenika koju je osnovalo Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) je trenutno jedini registar spomenika u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji i Hrvatskoj.
Predsjednik UDIK-a Edvin Kanka Ćudić govoreći za Fenu kaže da istraživanja pokazuju da je spomenička kultura jedan od alata izgradnje nacionalnog identiteta koji se na našem prostoru manifestuje kroz poziciju uzdizanja naroda kao žrtve. On naglašava da sva tri konstitutivna naroda sebe vide isključivo kao žrtvu, pa zbog toga takve memorijale grade na prostorima gdje oni čine većinu.
–Dok smo nakon Drugog svjetskog rata gledali u budućnost, gradili smo spomenike herojskim akcijama, slavili smo slobodu i borbu te izgradnju nove države, današnji spomenici koji se odnose na ovaj rat, govore isključivo o patnji naroda i njegovoj teškoj prošlosti. Na terenu imamo autoviktimizaciju cjelokupnog društva. Spomenici se, također, koriste za manipulaciju sjećanjem. To je slučaj sa svima dobro poznatim spomenikom poginulim pripadnicima Vojske Republike Srpske u okviru nekadašnjeg logora Trnopolje. Umjesto, da se podigne spomen-obilježje logorašima bošnjačke i hrvatske etnije na tom prostoru, spomenik su dobili oni koji su ih na tom mjestu mučili. Također, na djelu imamo i reviziju prošlosti. Podižu se spomenici osobama i događajima o kojima zajednica ima podijeljena mišljenja. Najpoznatiji primjeri toga su na području bh. entiteta Republika Srpska i to spomenici Draži Mihailoviću – istaknuo je Ćudić.
Prema podacima UDIK-ove Centralne evidencije, u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji i Hrvatskoj ima nešto više od 3.500 spomenika i još uvijek se radi na prikupljanju novih podataka.
Prema podacima iz 2016. godine, u Bosni i Hercegovini izgrađeno je više od 2.100 spomenika. Pripadnicima vojnih jedinica je izgrađeno 64,49 posto, civilima i vojnicima 25,48 posto, dok je civilnim žrtvama podignuto 10,03 posto. Kada je riječ o civilnim žrtvama rata, najčešće se radi o spomen-pločama. Na području Federacije Bosne i Hercegovine je 66,64 posto svih spomenika. Na području drugog entiteta se nalazi 30,98 posto, dok je na području Brčko distrikta BiH izgrađeno 2,38 posto. Brčko je jedini grad u kojem je lokalna vlast podigla spomenike za sve tri zaraćene vojske, ali ne i spomenik civilnim žrtvama rata. U Bosni i Hercegovini Bošnjacima je posvećeno 59,50 posto spomenika, Srbima 29,94 spomenika, a Hrvatima 12,69 posto .Spomenika na kojima se nalazi više naroda ima 2,85 posto , stranim državljanima 0,93 posto i Ostalima 0,9 posto.
– Kada je riječ o Ostalima, tu se misli na jedan spomenik i to posvećen poginulim Romima, pripadnicima ARBiH. Nalazi se na području Općine Novi Grad Sarajevo, u naselju Mojmilo Brdo. Jedini je takve vrste u našoj državi, a podignut je 2011. godine – kazao je Predsjednik UDIK-a Edvin Kanka Ćudić.
On navodi da kad je riječ o spomenicima posvećenim posljednjem ratu u BiH, u Federaciji Bosne i Hercegovine Tuzlanski kanton ima izgrađenih najviše spomenika i to 288. U bh. entitetu Republika Srpska to je regija Bijeljina sa subregijom Zvornik. Na njenom području je podignuto 231 spomen-obilježje.
Grad sa najvećim brojem spomenika u Federaciji Bosne i Hercegovine je pored Sarajeva,u kojem je na području Kantona mapirano 270 spomenika, dok sam grad Sarajevo sa svoje četiri opštine ima 140 spomenika, Mostar sa 68. U manjem bh. entitetu grad Doboj ima najviše izgrađenih spomenika i to 74.
Kad je riječ o uništavanju spomenika kako novijih tako i iz perioda Drugog svjetskog rata Edvin Kanka Ćudić kaže da je u Mostaru 2013. godine eksplozivom uništen spomenik Ljiljan, koji je posvećen poginulim pripadnicima Armije RBiH. Također, 2012. godina na Memorijalnom mezarju Stražište u Višegradu, vlast i policija bh. entiteta Republika Srpska uklonili su riječ genocid sa spomenika posvećenog žrtvama ubijenim tokom rata u tom gradu.
–Kada je riječ o partizanskim spomenicima, onda možemo reći, da je tokom rata uništeno cijelo jedno neprocjenjivo blago naše kulture. Između ostalih, uništen je spomenik na Makljenu na području Prozora. U Sanskom Mostu, okupatorske snage Republike Srpske su na partizanskom Memorijalnom kompleksu Šušnjari podigle veliki betonski krst u podnožju grobnica, uz obrazloženje da žrtve koje su sahranjene u spomen-kompleksu nisu bili ateisti nego vjernici. Također, tom prilikom uklonili su ploče sa imenima poginulih partizana – Bošnjaka iz Sanskog Mosta, a ostavljena su imena samo poginulih Srba i Jevreja -kazao je u razgovoru za Fenu Predsjednik UDIK-a Edvin Kanka Ćudić..
Također je istaknuo da je teško odrediti u kojoj regiji je najviše uništavano spomenika a da su oni vezani za rat protiv Bosne i Hercegovine.
– Trenutno se to najviše svodi na incidente koji uime nekoga ili neke političke opcije počine huligani, ili pak, kao što je u slučaju Višegrada, kada se entitet odluči obračunati sa neistomišljenicima – podvukao je u razgovoru za Fenu Edvin Kanka Ćudić.
(FENA)