Novosti

Izvještaj State Departmenta: Diskriminacija Roma, prisilni brakovi, pritisci na medije…

Iako nikakvi zakoni ne ograničavaju sudjelovanje žena ili pripadnika manjinskih grupa u političkom procesu, a žene čine više od 50 posto biračkog tijela, patrijarhalna kultura zemlje ograničavala je njihovo sudjelovanje u političkim poslovima

Pripremila: D.M.

State Department je objavio izvještaj o ljudskim pravima u svijetu za prošlu godinu, u kojem je obuhvatio i Bosnu i Hercegovinu. Njega je jučer predstavio američki državni sekretar Anthony Blinken.

Ključni problemi uključivali su izvještaje o mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju pritvorenika od strane policije, teškim zatvorskim uslovima, ozbiljnim problemima s nezavisnošću pravosuđa, ozbiljnim ograničenjima slobode izražavanja i medija, uključujući nasilje i prijetnje nasiljem protiv novinara, značajnom uplitanju u slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja, uključujući pretjerano restriktivne zakone o mirnom okupljanju, ozbiljnom i nerazumom ograničenju političkog sudjelovanju gdje se kandidati nacionalnih manjina ne mogu kandidovati za najviše izabrane funkcije u zemlji, uključujući Predsjedništvo ili Dom naroda, ozbiljnoj korupciji u vladi, nedostatku istrage i odgovornosti za rodno zasnovano nasilje, uključujući porodično i seksualno nasilje i nasilje nad djecom te rane i prisilne brakove među romskom populacijom, zločinima motiviranim antisemitizmom, zločinima koji uključuju nasilje ili prijetnje nasiljem usmjerene na pripadnike etničkih manjinskih grupa, zločinima koji uključuju nasilje ili prijetnje nasiljem usmjerene na LGBTQ osobe, te o postojanju najgorih oblika dječjeg rada, navodi se u izvještaju o ljudskim pravima.

Učešće žena i članova manjinskih grupa

Iako nikakvi zakoni ne ograničavaju sudjelovanje žena ili pripadnika manjinskih grupa u političkom procesu, a žene čine više od 50 posto biračkog tijela, patrijarhalna kultura zemlje ograničavala je njihovo sudjelovanje u političkim poslovima. Iako zakon zahtijeva da najmanje 40 posto kandidata političke stranke budu žene, žene su imale samo 24 posto delegatskih mjesta (14 od 57 mjesta) u Zastupničkom domu i Domu naroda u državnom parlamentu, što je povećanje sa 19 posto u 2019.

U dva doma Parlamenta Federacije žene su imale 24 posto mjesta (38 od 156 mjesta), isto kao i 2019. godine.

U RS su žene imale 17 (20 posto) od 83 poslanička mjesta u Narodnoj skupštini RS-a, što je neznatno povećanje u odnosu na 18 posto u 2019. Žene su imale šest od 16 ministarskih mjesta u Vladi RS-a, isto kao i 2019. Predsjednica RS-a je također bila žena. Na lokalnim izborima 2020. godine, od 3.090 mandatara koji su izabrani na različite funkcije u općinskim vijećima, skupštinama gradova i Skupštini Brčko distrikta, 2.483 su muškarca (80,36 posto), a samo 607 (19,64 posto) žene. Od 425 kandidata za gradonačelnike, samo 29 su bile žene. Od 143 gradonačelnika u BiH, na izborima 2020. godine izabrano je samo pet žena (3,49 posto). Benjamina Karić je 8. aprila imenovana za gradonačelnicu Sarajeva – druga žena gradonačelnica u historiji grada.

Vlada nije sprovela presudu suda za ljudska prava

Zakon predviđa da Srbi, Hrvati i Bošnjaci, koje Ustav smatra “konstitutivnim narodima” zemlje, kao i nedefinisani “Ostali” moraju biti adekvatno zastupljeni na svim nivoima. Vlada nije poštovala ovaj zahtjev.

„17 priznatih nacionalnih manjina u zemlji i dalje je značajno nedovoljno zastupljeno u vladi. U državnom parlamentu nije bilo pripadnika manjinske grupe. Hercegovačko-neretvanski kanton usvojio je 2. avgustu ustavne amandmane kojima se srpski narod proglašava konstitutivnom etničkom grupom u kantonu. Izmjenama su također priznata prava ove etničke skupine, uključujući srpski jezik i ćirilično pismo. Vlada se nije trudila provesti promjene koje zahtijevaju presude Evropskog suda za ljudska prava iz 2009. da ustav zemlje diskriminiše ‘Ostale’, poput Jevreja i Roma, sprječavajući ih da se kandiduju za predsjednika i mjesta u Domu naroda“, navodi se u izvještaju.

Težak položaj Romkinja

Kako piše u izvještaju State Departmenta, nije postojao sveobuhvatan program seksualnog obrazovanja, a obrazovanje, uključujući reproduktivno zdravlje i srodne teme, nije standardizirano u cijeloj zemlji.

„Pripadnici manjina, posebno Romkinje, iskusili su razlike u pristupu zdravstvenim informacijama i uslugama, uključujući reproduktivno zdravlje. Na primjer, mnoge Romkinje nisu bile upisane u sistem javnog osiguranja zbog nemogućnosti ispunjavanja lokalnih zakonskih zahtjeva zbog nedostatka službene dokumentacije o prebivalištu ili registraciji, siromaštva i društvene marginalizacije, što im je onemogućavalo pristup zdravstvenoj zaštiti. Drugi problem za Romkinje bio je taj što prelazak iz jednog dijela zemlje u drugi poništava njihovu registraciju i čini njihov pristup zdravstvenim uslugama podložnim drugačijim pravilima i zahtjevima“, stoji u izvještaju.

Sistemsko rasno ili etničko nasilje i diskriminacija

Vlasti su često diskriminisale Rome, posebno Romkinje koje su i dalje bile najugroženije i doživljavale najveću diskriminaciju od svih grupa u zemlji. Doživjele su diskriminaciju u pristupu stanovanju, zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju i zapošljavanju; gotovo 95 posto ostalo je nezaposleno.

Pandemija COVID-19 pogoršala je ranjivost romske zajednice. Značajan postotak Roma bio je beskućnik ili bez vode ili struje u svojim domovima. Mnogi stanovi bili su pretrpani, a stanari nisu imali dokaz o vlasništvu nad imovinom. Nemogućnost dokazivanja vlasništva nad imovinom otežavala je Romima dobivanje ličnih dokumenata, koji su osnovni preduslov za ostvarivanje mnogih drugih građanskih prava, poput obrazovanja i zdravstvene zaštite. Otprilike tri četvrtine Roma živjelo je u odvojenim naseljima s vrlo lošom osnovnom infrastrukturom.

Na popisu stanovništva 2013. godine, 12.583 osobe su registrovane kao Romi, broj za koji su promatrači vjerovali da je značajno manji od stvarnog broja Roma u zemlji. Romski aktivisti izvijestili su da u zemlji živi najmanje 40.000 Roma, što je i procjena Vijeća Evrope. Promatrači vjeruju da je neslaganje u popisu rezultat brojnih manipulacija koje su se dogodile s popisom Roma 2013. godine. Romski aktivisti su izvijestili i da su Romima u mnogim slučajevima popisivači govorili da se moraju prijaviti kao Bošnjaci, da su imali za njih popunjene popisne obrasce ili da su ih jednostavno preskočili.

Dječji, rani i prisilni brak

Zakonska minimalna dob za brak je 18 godina, ali uz pristanak roditelja može biti i 16 godina. U određenim romskim zajednicama djevojke su se udavale u dobi od 12 do 14 godina, a romski aktivisti za ljudska prava izvijestili su da su rani brakovi u porastu.

„Aktivisti za prava djece i borbu protiv trgovine ljudima primijetili su da tužioci često oklijevaju istraživati i procesuirati prisilne brakove u koje su uključeni maloljetnici Romi, pripisujući to romskim običajima. Aktivisti su također upozorili da vlasti često vraćaju djecu njihovim porodicama čak i kada su njihovi roditelji bili ti koji su bili uključeni u njihovo iskorištavanje“, piše u izvještaju..

Također se navodi i da su djevojke bile podvrgnute komercijalnom seksualnom iskorištavanju, a bilo je izvještaja i da su romske djevojke u dobi od 12 godina bile podvrgnute ranim i prisilnim brakovima i kućnom ropstvu. Djeca su korištena i u proizvodnji pornografije, otkriva izvještaj State Departmenta.

Pored ostalog, u izvještaju se detaljno analizira i situacija u medijima.

Kad je riječ o medijskom izvještavanju, State Department je naveo da je tokom medijskog izvještavanja u BiH, u velikom broju slučajeva, dominirala nacionalistička retorika i etnička i politička pristrasnost, često podstičući netoleranciju, a ponekad i mržnju. Odsustvo transparentnosti u vlasništvu nad medijima i dalje je problem, naveli su u novom izvještaju.

Napadi na novinare

Napadi na novinare nastavljeni su i tokom godine, neki od njih i kao rodno zasnovani. Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik više puta je vrijeđao predstavnike medija i analitičare, nazivajući ih “izdajnicima, plaćenicima i neprijateljskim medijima” kada su iznosili činjenice ili mišljenja sa kojima se on ne slaže.

“Pandemija COVID-19 je zloupotrebljena za različite koruptivne aktivnosti; jedan od najznačajnijih slučajeva odnosio se na nabavku neupotrebljivih respiratora iz Kine u vrijednosti od približno šest miliona dolara. U Federaciji, za korupciju su optuženi premijer Fadil Novalić, ministrica finansija Jelka Milićević i direktor Civilne zaštite Fahrudin Solak”, navodi se.

Napadi na novinare nastavljeni su i tokom godine, neki od njih i kao rodno zasnovani. Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik više puta je vrijeđao predstavnike medija i analitičare, nazivajući ih “izdajnicima, plaćenicima i neprijateljskim medijima” kada su iznosili činjenice ili mišljenja sa kojima se on ne slaže.

On je 24. maja vrijeđao političku analitičarku Tanju Topić, banjalučku službenicu Friedrich Ebert Stiftunga, nazivajući je “agentom njemačke obavještajne službe” i “provjerenim kvislingom”. Dodik je vrijeđao i članove njene porodice. BH novinari i predstavnici međunarodne zajednice osudili su napade na Topićev lični i profesionalni integritet. Osim toga, Dodik je u nekoliko navrata napao predstavnike BNTV-a nazivajući ih izdajnicima. Dodik je u udarnom intervjuu na RTRS-u 10. avgusta nazvao BNTV i njenog vlasnika Vladu Trišića izdajnicima koji rade protiv interesa Republike Srpske. On je 30. septembra, tokom konferencije za novinare u Istočnom Sarajevu, rekao da je stanica dio “organizovanog zločinačkog poduhvata”.

Sarajevska Face TV, zabilježeno je u izvještaju, nastavila je da se suočava sa pritiskom vladajuće bošnjačke etnonacionalističke Stranke demokratske akcije (SDA) zbog izvještavanja o slučajevima korupcije u vezi sa ovom političkom strankom”.

„SDA je u jednom od svojih odgovora navela da je izvještavanje Senada Hadžifejzovića, vlasnika Face TV-a, neistinito i motivisano ‘povrijeđenom sujetom, ljutnjom ili nekim drugim motivima’. BH novinari su istakli da nastavak političkog pritiska na Face TV predstavlja neprihvatljivo miješanje u uređivačku politiku te kuće i naveli da je cilj bio etiketiranje Face TV kao neprijateljskog, nepatriotskog i propagandnog medija. Novinski portal Bljesak.ba je pod pritiskom nakon što je prijavio podnošenje krivične prijave protiv ministra unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona. Ministar, koji je odbio da komentariše listu, pozvao je urednike nakon što je objavljena priča, optužujući ih da rade priču ‘za svoje interese’. U pisanoj reakciji označio je Bljesak.info neprofesionalnim i neodgovornim zbog objavljivanja ‘anonimnog i neistinitog pamfleta'“, navodi se u S. Departmentovom izvještaju za BiH.

Web portali Sejl.org i Bošnjaci.net vodili su klevetničku kampanju protiv medijske profesionalke i profesorice Univerziteta u Sarajevu Lejle Turčilo, optužujući je da je “trovala bošnjačku djecu” i nazivajući je “negatorkoom genocida”. BH novinari objavili su saopštenje u kojem osuđuju napade. Kao rezultat toga, meta sličnih napada postala je i generalna sekretarka BH novinara Borka Rudić.

„Nacionalistički portali optužili su obje žene da podržavaju ratne zločince i vrijeđaju proroka Muhameda. Novinar i televizijski voditelj Nikola Vučić i glavni urednik N1 (povezanog sa CNN-om) Amir Zukić pretrpjeli su slične napade zbog nastojanja da se pozabave kampanjom klevetanja Lejle Turčilo. Obojica su optuženi za podršku ratnim zločincima. Safe Journalists i Evropska federacija novinara oštro su reagovali na kampanju. Predstavnica Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) za slobodu medija osudila je ovu ciljanu kampanju mržnje na internetu protiv medijskih profesionalaca u BiH, pozivajući vlasti da poduzmu efikasne mjere za istragu i krivično gonjenje počinilaca”, istaknuto je u izvještaju.

Kad je riječ o obrazovnom sistemu, u izvješću je naveden i podatak o osam javnih univerziteta u zemlji koji su ostali etnički segregirani, uključujući njihove nastavne planove i programe, diplome i relevantne školske aktivnosti. Profesori su navodno, kako se navodi, povremeno koristili jezik predrasuda u svojim predavanjima, dok je izbor udžbenika i školskog materijala pojačao diskriminaciju i predrasude.

Cijeli izvještaj: https://www.state.gov/reports/2021-country-reports-on-human-rights-practices/bosnia-and-herzegovina

(Newipe)

Srodni artikli

Back to top button