Trinaesta godišnjica neprovođenja presude o diskriminaciji manjina

D.M.

Na današnji dan prije 13 godina Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je presudu u slučaju Sejdić-Finci.

Podsjetimo, Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine je naziv sudskog predmeta koji je vođen od 2006 do 2009. pred ovim sudom, po tužbi Derve Sejdića i Jakoba Fincija, protiv BiH, a koji su kao pripadnici nacionalnih manjina onemogućeni da budu birani u Predsjedništvo i Dom naroda Bosne i Hercegovine.

Evropski sud za ljudska prava je proglasio dijelove Ustava BiH diskriminatornim, najprije 22. decembra 2009. u predmetu “Sejdić-Finci”, te kasnije u presudama u predmetima “Pilav”, “Zornić”, “Šlaku” i “Pudarić”.

BiH su naložene izmjene Ustava, pošto se prema postojećem na te funkcije mogu kandidirati i biti izabrani samo pripadnici konstitutivnih naroda – Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH i Srbin iz entiteta Republika Srpska.

Jevreji, Romi i drugi “nekonstitutivni narodi” u BiH, kao i oni građani koji se ne žele nacionalno izjasniti, od potpisivanja Daytonskoga mirovnog sporazuma i završetka rata 1995. čekaju mogućnost kandidiranja i biranja za članove Predsjedništva BiH, te delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.

Ni Bošnjaci i Hrvati iz entiteta Republika Srpska, kao ni Srbi iz entiteta Federacija BiH ne mogu se kandidirati ili delegirati na te pozicije.

Diskriminacija još uvijek nije riješena, niti je došlo do promjene Ustava.

Put ka Evropskoj uniji uvjetovan je implementacijom tih presuda. Ipak, od presude 2009. do danas prošla su 4 izborna ciklusa.

Procjenjuje se da oko 12 posto stanovništva BiH se ne može kandidovati na ove funkcije.

(Newipe)