U BiH u toku kampanja “Moje pravo, a ne privilegija”
Kampanjom se šalje poruku da Romkinje nisu ravnopravne, da njihove potrebe i položaj nisu vidljivi u javnim politikama, da se ne osjećaju sigurno, nisu uključene i žive život koji im ne osigurava dostojanstvo
A.A.
U Bosni i Hercegovini je u toku kampanja Mjesec dana ženskog romskog aktivizma, koja će trajati sve do 08. aprila. Kampanja koja nosi naziv “Moje pravo, a ne privilegija” koja tradicionalno počinje na Međunarodni dan žena, 8. marta, godinama unazad organizuje Ženska romska mreža “Uspjeh”.
Kampanjom se šalje poruku da Romkinje nisu ravnopravne, da njihove potrebe i položaj nisu vidljivi u javnim politikama, da se ne osjećaju sigurno, nisu uključene i žive život koji im ne osigurava dostojanstvo. Svakodnevno su diskriminisane i kao žene i kao pripadnice romske etničke skupine što je dodatno usložnjeno i time da su izložene društvenoj isključenosti koja se ogleda u veoma niskom pristupu obrazovanju, zapošljavanju i zdravstvenoj zaštiti, što žene Romkinje čini posebno ranjivim na različite oblike rodno zasnovanog nasilja.
Na Međunarodni dan žena poslate su i poruke da nasilje ne smije biti tolerisano i da svi imaju jednaka prava na zaštitu od nasilja.
“Nasilje u porodici je veoma važno tematizirati u romskim zajednicama, koje su često isključene iz programa prevencije, zaštite i rehabilitacije. Romkinje koje doživljavaju nasilje u porodici suočavaju se sa više poteškoća zbog siromaštva, socijalne isključenosti i nedostatka socijalnih usluga u područjima u kojima žive. Romkinje koje prijave svoje muževe ili partnere, ali i dalje dijele isto domaćinstvo s njima, suočavaju se sa još većim nasiljem”, kažu iz Ženske romska mreže “Uspjeh”.
Općina Kakanj je podržala ovogodišnju kampanju, te svojim sredstvima učestvovala u realizaciji. Ono što su oni uradili jeste da su odvojili sredstva za podjelu karanfila i organizovali večeru za sve članice Centra za majke “Nada” Kakanj.
“Ovo je bio jako lijep gest za nas, žene su bile oduševljene što i one mogu proslaviti 8. mart”, rekla je tom prilikom Nuna Vehabović, predsjedinca Centra za majke “Nada” Kakanj.
PORAZNI PODACI
Iz Ženske rosmske mreže “Uspjeh” smtaraju da i dalje postoji snažan osjećaj sramote i stigmatizacije žrtava, ali i nepovjerenja u mehanizme zaštite, što žrtve obeshrabruje da potraže bilo kakvu pomoć.
“Za potpunu borbu protiv rodno zasnovanog nasilja, posebno intersekcionalne diskriminacije, mora se obezbijediti i učiniti široko dostupnim puna usluga podrške. To uključuje posebne mjere podrške koje država i lokalne institucije trebaju kreirati i finansijski podržati”, saopštili su.
Zvaničnih podataka o rodno zasnovanom nasilju nad Romkinjama nema, jer se ovi podaci ne prikupljaju niti razvrstavaju. Ovo ozbiljno ugrožava mogućnost adresiranja problema kroz mjere i strategije, ne uzimajući u obzir specifičnosti sa kojima se Romkinje suočavaju. Prema dostupnim istraživanjima koje su provele ženske romske organizacije: 45,1% Romkinja je bilo izloženo nasilju, i to višestrukim oblicima, 47% Romkinja smatra da treba ostati u braku sa nasilnim mužem, 34% romske djece je svjedočilo fizičkom nasilju oca ili majčinog partnera nad majkom, 50% Romkinja ima ograničeno kretanje odnosno uslovljeno je dozvolom partnera/muža.
(Newipe)
