Prisilni maloljetnički brakovi paravan za trgovinu djecom

Maloljetnički brakovi u BiH, postali su ozbiljan društveni problem, koji je odavno izašao iz okvira romske zajednice, rečeno je na okruglom stolu na ovu temu koji je Misija OSCE-a organizovala u Tuzli.

Više je od stotinu brakova sklopljenih sa djecom, podatak je romskih udruženja. Ima slučajeva da su oba partnera maloljetna, a i ima i onih gdje je jedan partner punoljetan. Šokantni detalji pokazuju da se djeca prodaju u brak za mizeriju.

– Naravno, kada dođe u zajednicu, čeka je ono što treba raditi jedna odrasla žena, brine se o svemu, rano postaje majke, nisu obrazovane, nisu konkurentne na tržištu rada. U suštini, uskraćujemo djetinjstvo toj djeci – kazala je Indira Bajramović iz Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“ Tuzla.

To se ne radi samo u romskoj zajednici, kako je često uvriježeno mišljenje, već i drugim zajednicama i ne radi se više samo o djevojčicama već i o dječacima.

– Imali smo jednu podnesenu prijavu protiv roditelja koji je dozvolio sklapanje maloljetničkog braka. Presuda je bila osuđujuća i kazna zatvora. Drugo iskustvo je da smo uspjeli kroz neke druge predmete, socijalno davanje, zaključiti i otkriti da se radi o maloljetničkom braku i onda djelujemo u saradnji sa policijom – kazala je Amira Hodžić, direktorica Centra za socijalni rad Lukavac.

Puno je i prijava koje se tiču dojava da će biti sklopljen maloljetnički brak pa centri za socijalni rad zajedno sa policijom, spriječe to.

Ombudsmeni ističu da veliki problem predstavljaju prisilni maloljetnički brakovi jer su, nažalost, takvi dječji brakovi paravan za trgovinu djecom i druge vrste eksploatacija koje se povezuju s trgovinom ljudima.

– Većinom se radi o siromašnim zajednicama ili zajednicama koje žive na rubu ili onima koje su na neki način diskriminirane, koje nisu integrirane u društvu, itd. Takve stvari prođu ispod radara jer socijalne i pravne službe nisu u mogućnosti ili ne znaju da se to dešava, pa ne reagiraju – istakao je Samir Arnaut, Misija OSCE u BiH.

I osim prevencije i kaznenih sankcija za odgovorne, veoma je bitna edukacija.

– Radi se edukacija u romskim zajednicama i to je obavezno u saradnji sa školama, učenicima i romskom strukturom. Ne smijemo više nastaviti sa takvim kontinuitetom. Vidimo da ima očekivani rezultat nakon radionica u školama i u saradnji sa MUP TK – smatra Mehmed Mujić, saradnik za romska pitanja u Ministarstvu obrazovanja TK.

Statistički podaci o ovom problemu su minorni, posebno ako se uzme u obzir da su prisilni maloljetnički brakovi povezani sa trgovinom ljudima i drugim oblicima eksploatacije. BiH je dužna da štiti djecu ne samo kroz zakone i konvencije na papiru već konkretno na terenu gdje često zatvara oči pred najizopačenijim potezima prodaje djece, poručeno je sa okruglog stola.

(Newipe)