PITAMO: Ima li medijskog prostora za nacionalne manjine u BiH
Iako se mediji trude da izvještavaju o Romima, Poznan im nije znan. Svjetski dan Roma i Đurđevdan sa socijalnog, te Sejdić i Finci s političkog aspekta najčešći su povodi većini medija da govore o ovoj nacionalnoj manjini i problematizuju uslove u kojima žive i prava koja više nemaju nego što imaju, a tako ne bi smjelo biti
Piše: Slađan Tomić
Ovako su govorili lideri zemalja Zapadnog Balkana 5. jula 2019. godine u Poljskoj, potpisujući Deklaraciju o integraciji Roma. Evropska unija obavezala se Poznan deklaracijom, čija provedba bi značajno popravila status Roma u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu i Albaniji, da će:
– Nastaviti da podržava napore partnera sa Zapadnog Balkana da dostignu ciljeve integracije Roma navedene u ovoj Deklaraciji.
– Povezati dogovorene ciljeve o integraciji Roma navedene u ovoj Deklaraciji sa ključnim indikatorima učinka za ocjenjivanje napretka u okviru procesa proširenja.
– Osigurati da ključne inicijative proširenja poboljšaju situaciju Roma uvođenjem posebnih indikatora u vezi sa Romima za ključne mjere, posebno u okviru Inicijative vladavine prava i Inicijative socio-ekonomskog razvoja, s ciljem sprečavanja negativnih efekata ili zaostajanja Roma za ostatkom društva.
– Predvidjeti jaču ulogu partnera sa Zapadnog Balkana u politici Evropske Unije o romskim integracijama nakon 2020. godine, osiguravajući učešće partnera sa Zapadnog Balkana u tom procesu, minimalno u statusu posmatrača.
Zapošljavanje, obrazovanje, stanovanje, zdravstvo, civilna registracija, nediskriminacija, ciljevi su na koje su se obavezali lideri zemalja Zapadnog Balkana prije tri godine. U procesu praćenja procesa provedbe tada zadanih ciljeva, ključnu ulogu imaju mediji, kao glavni i jedini glasnici građana, ukazivači na diskriminaciju, korektivi vlasti i društva.
Poznan je uglavnom “nepoznan” medijima u BiH
Iako ključna za poboljšanje satusa Roma Deklaracija iz Poznana nije u fokusu medija, a njenu impelemntaciju mediji ni ne prate.
„Tematski, do sada, nismo dovoljno pažnje posvetili ovoj deklaraciji, ali ovo Vaše pitanje je dobra ideja da u narednom vremenu u okviru emisije “Mala Evropa” profesionalno i detaljnije informišemo gledaoce“, rekao je za Newipe Draško Ignjatić, urednik Male Evrope i urednik Redakcije Programa Plus RTRS-a.
Dejan Jazvić glavni i odgovorni urednik Federalne novinske agencije (FENA) odgovarjaući na pitanje prate li provedbu Deklaracije kaže: -Realizaciju Deklaracije iz Poznana ne pratimo kontinuirano, ali uvijek smo otvoreni za stavove koji ukazuju na napredak ili problem u njenoj provedbi.
Stoga se nameće pitanje jesu li problemi Roma u fokusu medija, ili su im tek atrakcija na Đurđevdan i Svjetski dan Roma?
“Tačno je da ne propuštamo Đurđevdan i 8. april, Svjetski dan Roma! Tada obavezno upriličimo tematske emisije i opširnije se posvetimo romskom životu, tradiciji, kulturi, ali redovno progovorimo i o problemima i potrebama za unapređenje kvaliteta života Roma, školovanje i zapošljavanje. Dugogodišnjim praćenjem Romske problematike odavno ne propuštamo ni Svjetski dan romskog jezika, a poseban pijetet posvećujemo romskim žrtvama – polaganje vijenaca na spomenik u Gradini žrtvama logora u Jasenovcu. U posljednje vrijeme, intenzivno proteklih pet godina, redovno se bavimo i ženskim romskim aktivizmom. Podsjećam da je Ženska mreža već nekoliko godina odredila mjesec aktivizma od 8. marta do 8. aprila i tu imamo izvanrednu saradnju sa udruženjima u BiH koja promovišu ženski romski aktivizam, boreći se pritiv stereotipa, nasilja nad Romkinjama i sličnim aktuelnim inicijativama”, rekao je za Newipe Draško Ignjatić, urednik Male Evrope i urednik Redakcije Programa Plus RTRS-a.
Iz Federalne novinske agencije (FENA) kažu da kao javni medij, a sukladno kadrovskim i tehničkim mogućnostima, prate sve događaje koji se tiču statusa, prava i problema manjinskih zajednica, te što se tiče proaktivnog medijskog pristupa, uglavnom je to u prigodnim situacijama kao što su Đurđevdan ili Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve holokausta.
“Držim da bi i udruge i predstavnici Roma i sami trebali aktivnije i intenzivnije nastupati prema medijima, ukazujući na potrebu provedbe ovog dokumenta. Nisam do sada zapazio neki veći angažman u tom smjeru”, kaže Dejan Jazvić, glavni je i odgovorni urednik Federalne novinske agencije (FENA).
Jazvić smatra da, uprkos trudu i senzibilitetu prema manjinskim zajednicama, njihova zastupljenost u servisima agencija sigurno nije na potrebnom nivou, te da na tome u budućnosti trebaju više raditi svi mediji u BiH.
“Svakako bi značajan iskorak u tom pravcu bilo uključivanje pripadnika romske i drugih manjinskih zajednica u medijske redakcije ili barem češće afirmativno izvještavanje o njihovoj kulturi, razvoju, uspjesima pripadnika tih naroda. Ipak, važnijim smatram ukazivanje na problem s kojima se pripadnici ovih zajednica suočavaju u BiH, jer na taj način utječemo i na njihovo brže rješavanje”, dodaje Jazvić.
Iz RTV Tuzlanskog Kanton kažu da su otvoreni za sve sposobne i vrijedne ljude, te da su to njihovi osnovni ulazni parametri. U slučaju RTV TK nacionalna pripadnost nije presudna, a u njihove ekipe dobrodošli su i pripadnici romskog naroda. Svjesni su toga, kažu, i romski aktivisti u nevladinom sektoru, te upravo zbog toga za partnera upravo biraju RTV TK.
“Kao osoba koja je, prije preuzimanja dužnosti direktora sredinom ove godine, kreirala programe radija i televizije Tuzlanskog kantona, sa sigurnošću mogu reći da je dio programa posvećen ranjivim kategorijama stanovništva, a prije svega manjinama. U prilog tome govore činjenice da smo bili dio projekta Govorimo na manjinskim jezicima kojeg smo realizirali sa nekoliko radijskih stanica u Bosni i Hercegovini, a prije svih Radio Prnjavor i RTV 7 Tuzla. Ovaj serijal bio je emtiiran i u repriznom terminu i značajno je obogatio programsku ponudu Radija TK. Riječ je o vrlo zahtjevnom produkcijskom projektu, jer je uključivao emisije koje su realizirane upravo na jezicima naroda koji žive u našoj zemlji, a koji nisu konstitutivni”, navodi za Newipe Admira Bakić, v.d. direktor RTVTK.
Dodaje da godinama u TV šemu uvrštavaju serijal “Ostali” koji tretira manjinske narode koji žive u BiH. Najviše prostora dobija najbrojnija nacionalna manjina u BiH – Romi. Tokom pandemije u saradnji sa nevladinom organizacijom bolja budućnost realizovali su više televizijskih i radijskih emisija koje su tretirale probleme Romkinja, a u svom programu, kako navodi Bakić, kontinuirano plasiraju dokumentarne filmove i emisije koje tretiraju pitanja Roma. U ovom mediju konstantno sarađuju sa udruženjima “Bolja budućnost”, “Romski san”, “Kali sara” i drugim.
“Sa jednim od udruženja RTV TK ima poptisan i Memorandum o saradnji, s tendencijom realizacije programa sedmične emisije na romskom jeziku. Razlog zbog kojeg do toga još nije došlo jeste u činjenici koju naglašavaju i pripadnici Roma, a to je da tek nekolicina njih uistinu zna romski jezik. Značajni datumi koji se vezuju za ovu manjinu oabvezno se uvrštavaju u informativne sadržaje RTV TK, na način koji odgovara Romima i uz najviše profesionalne i etičke standarde. Dekada Roma, njeni ciljevi i realizacija, bili su redovito praćeni”, kaže Bakić. Posebno obrađuju, dodaje, pitanja obrazovanja i uključivanja Roma u obrazovne procese, stambena pitanja, omogućavanje kvalitetnijih komunalnih infrastruktura u naseljima u kojima većinski žive Romi, i druga slična pitanja.
Čini se da lokalni mediji posvećuju značajniju pažnju i prostor posvećen manjinama. I to uveliko zavisi od prisutnosti manjina na određenom području. Tako, naprimjer, na području BPK Goražde živi malobrojna Romska zajednica, ali se u lokalnoj radio-televizijskoj stanici trude da imaju program koji tretira pitanja i problem Roma.
“Trudimo se da posvetimo dovoljno pažnje kroz informativne i druge programske sadržaje, da se bavimo aktuelnim pitanjima manjina, razgovaramo o problemima, potrebama ovih ljudi, ali i donosimo zanimljive priče o njima”, kaže za Newipe Elvira Aganović glavna i odgovorna urednica RTV BPK Goražde.
Iako u svom program emituju dokumenatarne filmove koji se bave romskom nacionalnom manjinom, Aganović smatra da to nije dovoljno. Kao mali medij trude se da aktueliziraju svakodnevna pitanja Roma, poput obrazovanja.
“Prije nekoliko godina napravili smo reportažu o prvoj djevojčici Romkinji koja je upisana u osnovnu školu, a danas koliko mi je poznato 13-toro djece Roma pohađa osnovnu školu, što je možda zanemariv broj u odnosu na ostatak BiH, ali za Goražde je to u odnosu na broj Roma koji ovdje žive značajan podatak. Još prije početka pandemije, planirali smo realizaciju jednog projekta koji bi se ticao isključivo položaja Roma u BiH i BPK Goražde. Nažalost, okolnosti su bile takve da smo to morali prolongirati, ali to je ideja koju ćemo realizovati u narednom periodu. Emisije bi tretirale pitanje zapošljavanja Roma, njihovog obrazovanja, života u zajednici”, kaže Aganović.
Iako se mediji trude da izvještavaju o Romima, Poznan im nije znan. Svjetski dan Roma i Đurđevdan sa socijalnog, te Sejdić i Finci s političkog aspekta najčešći su povodi većini medija da govore o ovoj nacionalnoj manjini i problematizuju uslove u kojima žive i prava koja više nemaju nego što imaju, a tako ne bi smjelo biti.
Ipak, sam Ustav BiH krši prava Roma, pa ne čudi ni pasivni odnos nižih nivoa vlasti, društva, pa i pojedinih medija. Dužnost medija je da kritikuju, problematizuju, ukazuju na problem Roma u BiH. Ne govorimo o moralnoj dužnosti, koja je itekako važna, nego o jasnim propisima Regulatorne agencije za komunikacije BiH. Na naš upit, dobili smo pojašnjenje o obavezama medija prema pripadnicima nacionalnih manjina.
“Prema Uslovima dozvole javnog RTV sistema, javni RTV servisi dužni su emitovati program namijenjen pripadnicima nacionalnih manjina u trajanju od najmanje 1 sat sedmično, vodeći računa o ravnopravnoj zastupljenosti. Pored navedenog, Pravilom 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga, te Pravilom 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija, u članu 29. i članu 28. (Programske obaveze), propisano je da će se najmanje 40% sedmičnog programa javnih radio/televizijskih stanica sastojati od vijesti i ostalih informativnih programa i obrazovnih programa. Po 10% od ukupnog sedmičnog programa namijenjenog za vijesti i ostali informativni program i obrazovni program će biti posvećeno pitanjima pripadnika nacionalnih i drugih manjina, te ranjivih grupa stanovništva”, stoji u zvaničnom odgovoru Regulatorne agencije za komunikacije BiH našoj redakciji.
U izvještaju Agencije “Analiza dječijih i obrazovnih programa, programa koji su namijenjeni ili se bave manjinama i ranjivim grupama stanovništva, te programa prilagođenih osobama sa invaliditetom u audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija u Bosni i Hercegovini“ iz 2019. vidljivo je da se mediji nedovoljno bave pitanjima manjina.
U analiziranom periodu program koji se bavi ili je namijenjen manjinama emitovan je na samo 17 televizijskih stanica i 25 radijskih stanica.
„Na televiziji je emitovano 50 sati i 57 minuta takvog programa, a što iznosi svega 0,19% od ukupnog trajanja emitovanog programa. Na radiju je emitovano 1867 minuta, odnosno 31 sat i 7 minuta, a što iznosi 0,06% od ukupnog trajanja emitovanog programa. Dakle, sadržaji ovakve vrste izuzetno su malo prisutni u televizijskim, a pogotovo radijskim programima“, navedeno je u Izvještaju.
Od svih medija čiji je sadržaj pratila Agencija, prednjače TV Vogošća sa 678 minuta emitovanog programa o manjinama (1,68 % od ukupnog emitovanog programa), privatna TV stanica Al Jazeera sa 513 minuta (1,73 %), privatna TV stanica Neon TV sa 328 minuta (0,81%), te privatna TV stanica TV Slobomir sa 300 minuta (0,74%) ovakvog programa.
„Kada je radio u pitanju, programi namijenjeni/koji se bave nacionalnim i drugim manjinama najviše su bili zastupljeni na javnom servisu Radiju Federacije BiH sa 418 minuta (1,03%), te javnoj radiostanici Radio Drvaru i javnoj radiostanici Radiju Tuzlanskog kantona sa po 240 minuta (0,59%), te javnom radiju, Radiju 7 sa 112 minuta (0,6%)“, stoji u izvještaju RAK-a.
Iz odgovor naših sagovornika jasno i analize Regulatorne agencije za komunikacije vidljivo je da sadržaja o manjinama nema dovoljno, da ims e ne posvećuje adekvatan prostor, ali ohrabruje činjenica da postoji volja. Ujedno, ovo je poziv manjinama da, ako već nema sadržaja o njima i za njih, da pišu medijima i traže više sadržaja.
(Newipe)
