Mediji u BiH bez adekvatnih mehanizama zaštite: Svaki drugi ispitani novinar doživio neki vid napada

Tekst: Lejla T./Foto: Fena

Više od 50 posto ispitanih novinara je doživljelo neki vid napada, jedan je od rezultata istraživanja o temi internih kapaciteta i potreba medija u oblasti zaštite i sigurnosti novinara i drugih medijskih djelatnika u BiH, sa posebnim fokusom na novinarke.

Istraživanje pod nazivom „Interni kapaciteti i potrebe medija u oblasti zaštite i sigurnosti novinara i novinarki u Bosni i Hercegovini“ sprovelo je Udruženje BH novinari krajem 2022. i početkom 2023. godine..

Autorica istraživanja bila je prof. dr.sc. Zarfa Hrnjić-Kuduzović koja je navela kako je glavni cilj istraživanja bio saznati kakav je senzibilitet menadžmenta – urednika i vlasnika medija prema novinarima koji se suočavaju sa napadima i pritiscima, a učestvovalo je 116 novinara, urednika, direktora, ali i vlasnika iz 61 medija. Također, provedeno je i deset dubinskih intervjua sa novinarkama. 

–Pokazalo se da mediji u BiH većinom nemaju adekvatne interne mehanizme zaštite svojih zaposlenika, kao i da novinari, više nego urednici, prepoznaju potrebu za usvajanjem takvih protokola. Imamo dosta pozitivnih primjera, ali nažalost i onih gdje novinari koji su doživjeli napade, pritiske ili prijetnje nemaju nikakvu podršku svojih urednika, kaže prof.dr. Zarfa Hrnjić-Kuduzović.

Kroz istraživanja uočeni su i pozitivni prmijeri solidarnosti i sloge kada je riječ o slučajevima bilo koje vrste napada I prijetnji na novinare.

“Ponekad je onima koji se suočavaju sa pritiskom, osim pravne pomoći, potrebna  emocionalna i verbalna podrška”, kazala je Hrnjić-Kuduzović.

U većini slučajeva novinari su naveli da nemaju nikakvu podršku što za posljedicu, kako se navodi u istraživanju, dovodi do autocenzure i toga da novinari prestanu prijavljivati pritiske.

–Primjetili smo da se to najčešće događa u redakcijama koje se finansiraju iz lokalnih I kantonalnih budžeta, dodala je.

Također, rezultati istraživanja su pokazala kako mediji u BiH nemaju adekvatno razvijene interne mehanizme zaštite zaposlenika.

–Veliki broj medija nema pravilnik niti bilo koji drugi pravni akt kojim bi bilo regulisano ovo pitanje, kazala je Hrnjić-Kuduzović istaknuvši da veliki broj novinara nije dovoljno upućen u interne dokumente, odnosno ne zna da li uopće postoji interni akt u vezi sa njihovom zaštitom i podrškom u slučejevima kada im se krše prava i ugrožava sigurnost.

Borka Rudić, generalna sekretarka Udruženja “BH novinari” kazala je da će se raditi na tome da se kreiraju sigurnosni protokoli koji će se ponuditi redakcijama na usvajanje.

–Cilj je utvrditi koliko mediji posjeduju interne kapacitete ukoliko se susretnu sa ucjenama, napadima te na koji način im pomoći, kazala je Rudić.

U kombinaciji kvantitativnih I kvalitativnih ispitivanja u okviru ovog projekta obuhvaćeni su ciljne grupe među kojima su novinari, urednici i menadžeri.

–Važno je to što su mediji iskazali volju da im se pomogne u izradi protokola za zaštitu prava novinara. Novinar koji ima podršku svoje redakcije lakše će obavljati i one teške i zahtjevne novinarske zadatke, kazala je Rudić.

Dio istraživanja odnosio se i na ispitivanje rodnih politika u medijima, gdje je uočeno da u medijima ne postoje jasne rodne politike o napredovanju novinarki, kao ni protokol o poštivanju rodne ravnopravnosti.

Istraživanje je provedeno u okviru regionalnog projekta „Jačanje medijskih sloboda u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji” koji finansira Vlada Nizozemske kroz program MATRA, a implementiraju organizacije Free Press Unlimited i Nizozemski Helsinški komitet iz Amsterdama, zajedno sa novinarskim udruženjima iz ove tri države.

(Newipe)