Godišni izvještaj State Departmenta: BiH nedostaju kapaciteti, resursi i stručno znanje o trgovini ljudima

D.M.

Američki State Department objavio je svoj godišnji izvještaj u kojem analizira trgovinu ljudima u zemljama žirom svijeta. Izvještaj ocjenjuje postignuća u prethodnoj godini i daje preporuke za poboljšanje suzbijanja ove pojave.

Na više od 600 strana ocjenjuje se stanje i daju preporuke za suzbijanje trgovine ljudima širom svijeta.

„Vlasti Bosne i Hercegovine se ne pridržavaju u potpunosti minimalnih standarda za eliminiranje trgovine ljudima, ali ulažu značajna nastojanja u tom pravcu. One su pokazale općenito povećana nastojanja u poređenju s prethodnim izvještajnim periodom, uzimajući u obzir utjecaj pandemije bolesti COVID-19 na njihov kapacitet borbe protiv trgovine ljudima; stoga je Bosna i Hercegovina ostala na nivou 2. Među njima je i jačanje ukupnih nastojanja u pravcu procesuiranja na nivou države, u Republici Srpskoj i Brčko distriktu, gdje je osuđen veći broj trgovaca ljudima, i u Federaciji Bosne i Hercegovine u kojoj su istrage vođene i optužnice podignute protiv većeg broja osumnjičenih“, navodi se u izvještaju za BiH.

Između ostalog stoji i da vlasti nisu ispunile minimalne standarde u nekoliko ključnih oblasti.

„Vlasti su identificirale manji broj žrtava i organima za provođenje zakona i dalje nedostaju kapaciteti, resursi i stručno znanje, što im onemogućava da provode djelotvorne istrage i krivično gonjenje usmjereno na žrtve. Organi vlasti nisu istraživali slučajeve potencijalnog prisilnog prosjačenja djece i prisilnog rada u kojem su žrtve Romi, nego su ih radije pravdali kao tradicionalne kulturološke prakse i običaje i djecu vraćali u njihove porodice čak i kada su roditelji bili uključeni u iskorištavanje svoje djece. Vlasti nisu pokazale proaktivna nastojanja u pravcu identificiranja žrtava, zbog čega su često nadležne institucije vlasti kažnjavale žrtve za nezakonita djela na koja su ih trgovci ljudima prisiljavali i posebno su izdavale prekršajne naloge.

Među preporukama među prioritetima su da je potrebno energično provoditi istrage, krivično goniti i osuditi počinitelje djela trgovine ljudima i izricati odgovarajuće kazne koje obuhvataju kazne zatvora u znatnom trajanju, zatim dodijeliti dovoljna financijska sredstva za skloništa koja vode nevladine organizacije i za nevladine organizacije koje pružaju pravnu pomoć, obučiti službenike koji prvi dolaze u kontakt sa žrtvama u oblasti identifikacije i upućivanja žrtava i povećati proaktivna nastojanja u pravcu identificiranja žrtava, posebno među migrantima, izbjeglicama, tražiteljima azila i Romima.

Pod stavkom „Zaštita“, u izvještaju se navodi da su vlasti smanjile nastojanja u pravcu zaštite žrtava. „Identificirale su 61 žrtvu trgovine ljudima, što je manji broj u odnosu na 80 žrtava identificiranih u 2020. godini. Od toga je šest žrtava trgovine ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja, 54 žrtve prisilnog rada i jedno iskorištavanje žrtve je neodređeno; šest žrtava su ženskog spola, a jedna žrtva muškog, 27 žrtava su dječaci i 27 žrtava su djevojčice, a pet su žrtve strani državljani“, navodi se.

Dva podzakonska akta propisuju standardne operativne procedure (SOP) za identifikaciju i upućivanje žrtava na druge službe, uključujući i listu općih pokazatelja, ali su promatrači i dalje izvještavali o tome da neki službenici koji prvi dolaze u kontakt sa potencijalnim žrtvama ne znaju koristi smjernice ili ih ne primjenjuju konzistentno i da ne posjeduju znanje da bi izvršili tačnu identifikaciju žrtava trgovine ljudima.

Također se navodi da su policija i socijalni radnici opravdavali slučajeve potencijalnog prosjačenja na koje su primorana djeca i prisilni rad u kojem su žrtve Romi kao tradicionalne kulturološke prakse i običaje Roma i ponekad su vraćali djecu u njihove porodice čak i kada su roditelji bili uključeni u iskorištavanje svoje djece; u 2021. godini su tužioci vratili 16 djece članovima njihovih porodica koji su bili uključeni u njihovo iskorištavanje.

Profil trgovine ljudima

Kao što je izvještavano u prethodnih pet godina, trgovci ljudima iskorištavaju domaće i strane žrtve u BiH i trgovci iskorištavaju žrtve iz BiH u stranim zemljama. U 2020. godini su trgovci ljudima iskorištavali strane žrtve iz Sjeverne Makedonije i Pakistana. U prethodnim godinama su žrtve iz Afganistana, Kube, Gambije, Libije, Srbije, Šri Lanke i susjednih zemalja na Balkanu iskorištavane u BiH.

Trgovci ljudima podvrgavaju punoljetne i maloljetne ženske osobe iz BiH trgovini ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja unutar zemlje u privatnim stanovima i motelima. Romska djeca se iskorištavaju za prisilno prosjačenje, izvršenje krivičnih djela, pružanje seksualnih usluga i služenje u domaćinstvu u prisilno sklopljenim brakovima. Žene i djevojke iz drugih evropskih zemalja se podvrgavaju trgovini ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja unutar zemlje.

Trgovci podvrgavaju žrtve iz BiH trgovini u svrhu seksualnog iskorištavanja i prisilnog rada u sektoru građevinarstva i drugim sektorima u susjednim balkanskim zemljama i u zemljama širom Evrope. Na hiljade migranata i izbjeglica iz Afganistana, Bangladeša, Iraka, Maroka, Pakistana, Sirije i susjednih zemalja, posebno žene i djeca bez pratnje, koji prolaze kroz BiH ili su zaglavljeni u BiH ili se krijumčare kroz BiH, u opasnosti su da postanu žrtve trgovine ljudima, zaključeno je u izvještaju State Departmenta.

(Newipe)